Posveta 1687. godine. Hrvatski sabor je 10. lipnja 1687. u Zagrebu, na poticaj Pavla Rittera Vitezovića i u kontekstu obrane od Osmanlija, izabrao sv. Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog kraljevstva i hrvatskog naroda. Posveta je bila zavjetnog karaktera — u znak zahvale za pobjedu i zaštite od daljnjih opasnosti.
Crkveno priznanje. Hrvatska biskupska konferencija je 1972. izjavila da je proglašenje bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i nikada kasnije nije osporeno.
Nacionalno svetište u Karlovcu. Crkva sv. Josipa u Karlovcu službeno je proglašena hrvatskim nacionalnim svetištem sv. Josipa. Karlovački župljani i hodočasnici cijele Hrvatske dolaze posebno na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka i na svetkovinu sv. Josipa Radnika 1. svibnja.
Bratovština sv. Josipa za pomoć umirućima. Sv. Josip je posebni zaštitnik umirućih jer je, prema staroj tradiciji, sam umro u zagrljaju Isusa i Marije. Bratovština moli za milost dobre smrti vjernicima koji su joj se utekli, a posebno za one koji nemaju nikoga da se za njih moli.
Posveta Domovine sv. Josipu
»Sveti Josipe, zaštitniče naše drage Domovine Hrvatske, koju je naš sabor 1687. godine posvetio Tvojoj zaštiti, čuvaj naš narod i Crkvu u Hrvata u vjeri otaca, u jedinstvu biskupa s Petrovim nasljednikom, u ljubavi prema našim svecima i mučenicima, i u molitvi za one koji su odlučili odijeliti se od nas. Pomozi nam da budemo dostojni dara koji nam Bog daje po Tvom zagovoru. Amen.«