Prema tradiciji, 1411. godine u svetoj misi u kapelici grofovskog dvora u Ludbregu svećenik je posumnjao u stvarnu prisutnost Krista pod prilikama vina. U tom trenutku vino se u kaležu pretvorilo u krv, što je svećenik sakrio u zid kapelice. Nakon više od stoljeća, na molbu pape Julija II., relikvija je 1513. otkrivena.
Papa Lav X. je 1513. izdao bulu kojom potvrđuje euharistijsko čudo Ludbreško i određuje godišnji hodočasnički blagdan. Od tada Ludbreg postaje hodočasničko središte cijele Hrvatske — posebno na Svetu Nedjelju, prvu nedjelju u rujnu, kad se slavi i blagoslov sjemenja.
Hrvatski sabor je 1739. godine, u doba kuge i ratova, dao zavjet da će sagraditi kapelu u čast Krvi Kristove ako ona prestane. Zavjet je ispunjen nakon 250 godina — 1994. kardinal Franjo Kuharić posvetio je kapelu Krvi Kristove uz baziliku u Ludbregu kao nacionalno svetište hrvatskog naroda.
Ludbreško svetište danas okuplja hodočasnike iz cijele Hrvatske i šire — posebno u kontekstu duhovnosti života, obitelji i ozdravljenja.