Što je pobožnost k prečistom Srcu Marijinu, koja joj je svrha, koji početak?
1. Pitanje: Što štujemo u pobožnosti prečistomu i bezgrješnomu Srcu Marijinu?
Odgovor: U pobožnosti prečistomu i bezgrješnomu Srcu Marijinu štujemo Srce Marije, Majke Božje, koju je njezin Božanski Sin na Nebu proslavio kao Kraljicu svih anđela i svetaca.
2. Pitanje: Kako se promatra to prečisto Srce? Odgovor: Promatra se:
- a) ne rastavljeno od svetoga tijela Marijina;
b)ne kao mrtvo Srce,
- c) nego onako, kakvo je upravo sada. to jest, kao živo Srce slavne Bogorodice, koja je uznesena na Nebo ne samo s dušom, nego i s tijelom.
3. Pitanje: Što znači štovati prečisto Srce Marijino? Odgovor: Štovati prečisto Srce Marijino znači;
- a) štovati tjelesno Srce Marijino;
- b) štovati sve ono što tjelesno Srce predstavlja;
- c) štovati osobu Marijinu, kojoj Srce pripada.
4. Pitanje: Treba li dakle pobožnost prečistom i bezgrješnom Srcu Marijinu tumačiti onako kako se tumači pobožnost Božanskomu Srcu Isusovu?
Odgovor: Pobožnost prečistomu i bezgrješnomu Srcu Marijinu treba djelomično onako a djelomično drugačije tumačiti, nego se tumači pobožnost Božanskomu Srcu Isusovu.
5. Pitanje: Što je jednako kod jedne i druge pobožnosti? Odgovor: Kod jedne i druge pobožnosti;
- a) štuje se tjelesno Srce kao znamenje, koje predstavlja ljubav i sav njezin nutarnji život;
- b) isti razlozi dokazuju, da tjelesno Srce najnaravnije i najzgodnije predstavlja ljubav i njezin nutarnji život, to jest da predstavlja sve nakane, sve misli, sva čuvstva, sve odluke, muke, kreposti i
milosti u koliko je sve to u vezi s ljubavlju. Da Srce najbolje predstavlja ljubav i sve ono što je s njom u vezi vidi se odatle što je kucanje srca i krvotok koji o srcu kao o središtu ovisi povezano sa ljubavlju i sa ostalim čuvstvima; a da srce sve to predstavlja i najzgodnije, vidi se odatle, što je srce svega toga upravo zbog te veze i najpoznatije znamenje, jer je srce onaj dio tijela, u kojem se nutarnji život ljubavi najjasnije pokazuje;
- c) štuju se one osobe, kojima Srce pripada, a ne zaustavlja se kod samoga Srca;
- d) poglavito ne misli se na tjelesno srce, nego na nutarnji život ljubavi, koji se budući da je nevidljiva može Srcem nazvati. Ovo je važniji dio crkvene pobožnosti, a vidljivo Srce je drugi također nužni dio te iste crkvene pobožnosti; jedan dio ne štuje se rastavljeno od drugoga, nego se obadva štuju kao cjelina, to jest štuju se: nevidljivo Srce predstavljeno po vidljivu Srcu kao po znamenju.
6. Pitanje: Što je različito kod pobožnosti Srcu Isusovu i pobožnosti Srcu Marijinu? Odgovor: Različito je ovo:
- a) Osoba kojoj Srce Isusovo pripada je druga osoba presvetoga Trojstva; a Srce Marijino je srce puke ljudske osobe, koja je podignuta do najviše časti Bogorodice;
- b) nevidljivo Srce našega Spasitelja dvovrsno je ljudsko i Božansko. Budući da su naime u Kristu ljudska i božanska narav sjedinjene u jednoj osobi, tako se kod njega radi o ljudskoj i Božanskoj ljubavi, dok Blažena Djevica Marija posjeduje samo ljudsku narav, i prema tome samo i majčinsku ljubav koja je ipak puninom milosti neizrecivo uzdignuta i preobražena.
- c) odatle slijedi da je tjelesno Srce Isusovo znamenje dvostrukoga života ljubavi, života ljudske i Božanske ljubavi dok je Srce Majke Marije samo znamenje života ljudske ljubavi;
- d) budući da je Srce Isusovo Božansko Srce, iziskuje Božansko štovanje i klanjanje, a Srce Marijino toga ne iziskuje, iako Mariju kao Majku Božju treba puno više štovati nego ostale svetice i anđele.
7. Pitanje: Koja je svrha pobožnosti prečistom Srcu Marijinu? Odgovor: Dvostruka joj je svrha: općenita i posebna. Općenita svrha jest štovati Mariju, kojoj Srce pripada; tu svrhu imaju i druge pobožnosti Majci Božjoj. A posebna joj je svrha da nam po znaku tjelesnoga Srca svu nutarnju ljubaznost, ljepotu i slavu Majke Božje živo predoči; da nas krepko, uspješno i ujedno nježno potakne te zapali da Mariju kao svoju Majku ljubimo te po njezinu primjeru svoj život uredimo.
8. Pitanje: Je li pobožnost prečistomu Srcu Marijinu nova? Odgovor: Pobožnost prečistom Srcu Marijinu je stara kao i kršćanska vjera, te su ju svi pravi kršćani i sveti ljudi svih vremena obavljali, ako se u obzir uzme njezina duhovna strana, to jest štovanje ljubavi i nutarnjega života Marijina; već sv. Luka u Evanđelju (2,19) spominje da je Marija riječi i događaje koje je čula od pastira čuvala te o njima razmišljala u svome Srcu; no samo znamenje tjelesnoga Srca upotrebljavalo se rijetko u prvim kršćanskim vrijeme; taj običaj nastao je u novije vrijeme.
9. Pitanje: Kad se je posvuda počela štovati ljubav Marijina pod znakom tjelesnoga Srca?
Odgovor: Tjelesno Srce Marijino kao znamenje njezina nutarnje ga života počelo se posvuda štovati polovicom 17. stoljeća, osobito po apostolatu sv. Ivana Eudesa (t 1680.), utemeljitelja redovniče družbe zvane Eudisti. Kasnije je Sveta Stolica tu pobožnost ispitala i odobrila. U prošlom stoljeću u Parizu je utemeljena nadbratovština Prečistog Srca Marijina s ciljem da se po toj pobožnosti od Boga isprosi obraćenje grješnika. Ljetopisi bratovštine svjedoče o obilnom blagoslovu i izvanrednim milostima obraćenja grešnika koje su se pobožnošću prema prečistom Srcu Marijinu postigla.
10. Pitanje: Je li crkveno odobrenje pobožnosti prečistomu Srcu Marijinu u vezi sa odobrenjem pobožnosti prema presvetom Srcu Isusovu?
Odgovor: Jest bez dvojbe zbog tijesne povezanosti između jednog i drugog Srca; jer Crkva općenito nas uči, da Marija ima po milosti sve one vlastitosti i naslove, koje Gospodin Isus ima po naravi. Isus je bezgrješan uslijed sjedinjenja njegove ljudske naravi s Božanskom osobom; Marija uslijed izvanredne povlastice da je bez grijeha začeta i jer nikada nije osobno sagriješila. Isus je sve¬moguć i njegova moć je beskrajna. Marija je svemoguća na koljenima ili po zagovoru, i njezina je moć beskrajna, jer ju je Isus učinio gospodaricom i djeliteljicom svih milosti. Isus je naš Kralj, naš Gospodar, naš Posrednik, naš Zagovornik, naš Otac; a Marija je naša Kraljica, Gospodarica, Posrednica, Zagovornica i Majka.
Isus je naša nada, pomoć, utjeha naš život, naše utočište, put u Nebo, početnik milosti i Otac milosrđa; a Marija je također naša nada, pomoć, utjeha, naš život, naše utočište, vrata nebeska i ljestve nebeske, Majka milosti i milosrđa. Isus je na Nebu dušom i tijelom, i njemu se klanja svako koljeno na Nebu, zemlji i pod zemljom; a i Marija je na Nebu s dušom i s tijelom, i njoj su podvrženi svi anđeli, ljudi i đavli, i sve joj se klanja na Nebu i na zemlji.
Zato i Crkva sličnim svetkovinama slavi Mariju, kojima veliča Isusa, jer zna da u svemu tome radi prema želji Isusovoj koji, jer kao Sin najtješnje sjedinjen sa svojom Majkom hoće da ga u njegovoj Crkvi i njegovi vjernici samo sjedinjeni s Marijom štuju i ljube. I tako je posve shvatljivo da je Crkva, odobrivši pobožnost prema Presvetom Srcu Isusovu, ujedno odobrila i promakla i pobožnost prečistom Srcu Marijinu. Kreposti Prečistoga i Bezgrješnoga Srca Marijina.
11. Pitanje: Odakle proizlaze sve kreposti prečistog Srca Marijina? Odgovor: Sve kreposti prečistog Srca Marijina proizlaze odatle što je njezino Srce Majke Božje; zato je i Srce Majke i Djevice, zato je najčišće između svih ljudskih srdaca, zato je i Srce puno milosti i darova Duha Svetoga, zato je i milostiva Majka svih nas.
12. Pitanje: Zašto sve kreposti Srca Marijina proizlaze iz njenog Bogomajčinstva?
Odgovor: Zato jer je Majka Božja u najtješnjoj vezi sa beskrajnim Božjim veličanstvom, te kao takva nadilazi sve ostale stvorove, te je zato priličilo da njezino Srce rese takve kreposti, po kojima ona kao remek-djelo svemoćnosti Božje nadvisuje svu ljepotu i slavu svih anđela i svetaca. Mariju je Otac nebeski od vijeka odabrao za majku svojemu Sinu, zato je njezino Srce i napunio preobilnim blagom nebeskim, koje je anđeo Gabrijel u ime Božje spomenuo riječima: Milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među ženama.
A budući da je Marija imala biti Majka Spasiteljeva, trebalo je. da ona bude najveća sudionica plodova otkupljenja da tako Srce Marijino bude dostojno prebivalište Božanskoga djeteta, bilo je potrebno, da se njeno Srce sačuva od grijeha i posveti kao Hram Božji. A i to je bilo stoga da se Marijino majčinstvo po Bogu dostojno preobrazi, pa je zato Marija imala biti zaručnica Duha Svetoga, te je njezino djevičansko Srce trebalo biti puno blagoslova o kojem joj reče anđeo: "Duh sveti doći će na tebe i sila Svevišnjega će te osjeniti!"
13. Pitanje: Zašto je Srce Marijino Srce Majke, koja je ujedno i Djevica?
Odgovor: Zato jer je:
- a) presveto tijelo, pa i tjelesno Srce Isusa Krista, toga uzora i ljubitelja djevičanske čistoće, načinjeno od krvi prečistoga Srca Marijina; jer je
- b) Marija kao mati Isusova trebala u čistoći nadkriliti iste anđele; a to ne bi bilo, da Marija nije ostala djevica prije rođenja Isusova, u porodu i nakon njega, i da njezino srce nije zadržalo onu djevičansku ćud, koja ju je nebeski preobrazila, kao što to slika Blažene Djevice ovjenčane zvijezdama prekrasno predstavlja.
14. Pitanje: Zašto se Srce Marijino zove prečisto i bezgrešno Srce? Odgovor: Zato jer duša Marijina, Čiji se nutarnji život ljubavi zove nevidljivo njezino Srce, u čistoći nadvisuje sva ljudska srca. Njezina duša
- a) bila je po izvanrednoj Božjoj milosti sačuvana od istočnoga grijeha; Srce Marijino je, dakle, Srce Djevice, začete bez istočnoga grijeha;
- b) Duša Marijina bila je slobodna od osobnoga smrtnoga grijeha, a po osobitoj milosti Božjoj i od svakoga maloga grijeha; nevidljivo, dakle, njezino srce bilo je uvijek potpuno čisto i bez svakoga grijeha;
- c) duša Marijina bila je po izvanrednoj Božjoj povlastici slobodna također od svake neuredne sklonosti; zato se njezino tjelesno Srce nikada nije moglo neuredno razdražiti, jer bi to pokazalo razdraženu ćud, koja bi i protiv volje sklad njezina nutarnjega života poremetila, a to se o Mariji ne može tvrditi.
15. Pitanje: Zašto je Srce Marijino bilo puno milosti? Odgovor: Srce Marijino je bilo puno milosti zato što je:
- a) Mariju kao majku Božju u tolikom stupnju resila posvetna milost, taj najljepši ures duše, da ju je nadvisila jedino posvetna milost Kristove duše;
- b) što su u njezinu dušu u izvanredno velikom stupnju bile ulivene kreposti, osobito vjera, ufanje i ljubav;
- c) što su po njezinu čudesnom kreposnom životu posvetna milost i njene ulivene kreposti rasle sve do smrti;
- d) što je Ona dobivala preobilne djelatne milosti, koje su joj izvanredno rasvjetljivale um i pokretale volju na krepostan život, a koje su joj omogućile onu izvanrednu puninu milosti, koja ju kao kraljicu uzdiže nad sve svece;
- e) što je u izvanrednoj mjeri imala sedam darova Duha svetoga: mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji.
16. Pitanje: Zašto je Marija sedam darova Duha Svetoga u izvanrednoj mjeri primila?
Odgovor: Zato da:
- a) i po tome Srce Majke Božje bude čim sličnije Srcu njezina Božanskoga Sina, na kojem su, po riječi proroka Izaije, počivali darovi Duha Svetoga;
b) da Marija kao zaručnica Duha Svetoga i u tom sve ostale svece natkrili.
Te darove naime ulijeva Duh Sveti sa posvetnom milosti u dušu kod sakramenta krštenja i pokore te duša po njima postaje sklonija i pripravnija odgovoriti na nadahnuća Duha Svetoga i upotrijebiti njegove djelatne milosti, slično kao što kreposti razboritosti, umjerenosti, pravednosti i jakosti čine da naša volja bude sklonija i spremnija djelovati prema načelima razuma. A bez sumnje priličilo je, da Srce Djevice Marije, zaručnice Duha Svetoga, bude od svih ljudskih srdaca najspremnije odazvati se svakomu poticaju Duha Svetoga i to na najsavršeniji način.
17. Pitanje: Što je u Srcu Marijinu učinio dar mudrosti Duha Svetoga?
Odgovor: Dar mudrosti je rasvijetlio Srce Marijino puninom božanskog svjetla, i u tom svjetlu je Marija, kad ju je Duh Sveti potaknuo, s najvećom lakoćom i najuzvišenije istine promatrala, te ih je po njezinim zadnjim razlozima rasuđivala. I to je ujedno njezino Srce napunjalo neiskazanom duhovnom slašću, od zemaljskih stvari odvraćalo te je u njem raspaljivalo ljubav prema nebeskim stvarima.
18. Pitanje: Što je dar razuma Duha Svetoga učinio u Srcu Marijinu?
Odgovor: Dar razuma je rasvijetlio Srce Marijino puninom božanskoga svjetla, i u tom svjetlu je Marija, kad ju je Duh Sveti potaknuo, s velikom lakoćom mogla proniknuti nauk Duha Svetoga, oštroumno ga u slikama i prispodobama predstaviti, sv. Pismo razumjeti i sve duhovne teškoće riješiti.
19. Pitanje: Što je dar savjeta Duha Svetoga učinio u Srcu Marijinu?
Odgovor: Dar savjeta napunio je Srce Marijino božanskim svjetlom, i u tom je svjetlu Marija, kad ju je Duh Sveti potaknuo, u teškim zgodama i nezgodama svoga života uvidjela, što treba činiti, slično kao što razboritost zdrav razum potiče kako živjeti i ponašati se u svakodnevnici.
20. Pitanje: Što je dar jakosti Duha Svetoga učinio u Srcu Marijinu? Odgovor: Dar jakosti napunio je Srce Marijino nepokolebivim pouzdanjem, da će postići zadnji cilj i da će, kad ju Duh Sveti potakne, kao junačka Djevica i Majka, puna žalosti ustrajati u mukama, te da neće nikada izgubiti hrabrosti.
21. Pitanje: Što je dar znanja Duha Svetoga učinio u Srcu Marijinu?
Odgovor: Dar znanja rasvijetlio je Srce Marijino puninom božanskoga svjetla, i u tom je svjetlu Marija, kad ju je Duh Sveti potaknuo, promatrajući božanske i zemaljske stvari (ukoliko se odnose na božanske) s najvećom lakoćom spoznala njihove bližnje i podređene razloge i uzroke, kao što je po daru mudrosti njihove najviše razloge i uzroke poznavala.
22. Pitanje: Što je dar pobožnosti Duha Svetoga učinio u Srcu Marijinu?
Odgovor: Dar pobožnosti je Srce Marijino napunio božanskim ognjem, i tim ognjem raspaljena, ona je, kad ju je Duh Sveti potaknuo, s velikom lakoćom i savršenošću obavljala svoje pobožnosti, Boga štovala i čast mu iskazivala.
23. Pitanje: Što je dar straha Božjega Duha Svetoga učinio u Srcu Marijinu?
Odgovor: Dar straha Božjega je Srce Marijino napunio svetim strahom i počitanjem beskrajnoga Božjega veličanstva, tako da se Marija, kad ju je Duh Sveti potaknuo, premda je bila Majka Božja, pred Bogom s djetinjskim strahom veoma lako ponizila, kao puki stvor i kao službenica Gospodnja te spremno odbacivala svaki grijeh.
24. Pitanje: Zašto nas ljupkost kreposti Srca Marijina neodoljivo potiče na ljubav prema njoj?
Odgovor: Zato što je njezino Srce najsličnije i najbliže Srcu Isusovu, što je ono Srce naše Majke, Srce Utočišta grješnika, Srce Kraljice i hraniteljice i čuvarice Crkve, Srce vrata nebeskih. Vršenje i širenje pobožnosti Srcu Marijinu
25. Pitanje: Kako treba obavljati pobožnost prečistom Srcu Marijinu? Odgovor: Pobožnost Prečistom Srcu Marijinu trebamo obavljati s djetinjskim, čvrstim i beskrajnim povjerenjem; jer
- a) je Srce Marijino Srce najmoćnije i najmilostivije zagovornice svih ljudi. Srce Majke Isusove najbliže je Srcu Isusa Krista, koji je sve ljude otkupio; njezino, dakle, Srce može najviše od Srca Spasitelja isprositi, a i njezino Srce najviše sliči Srcu Isusovu po ljubavi i milosrđu prema nama;
- b) Srce Marijino je Srce naše Majke. Isus je htio biti i zvati se naš brat; njoj je nas s križa, kako to sveti naučitelji tumače, kao djecu u osobi sv. Ivana povjerio riječima: Ženo evo ti sina. Sine evo ti majke. Njezinu Srcu je dopustio, da najviše utječe kod dijeljenja njegovih milosti i plodova njegova otkupljenja jer je Ona kao Majka sudjelovala kod njegova utjelovljenja i djela otkupljenja;
- c) Srce Marijino je Srce hraniteljice i čuvarice Crkve, Kraljice u kraljevstvu Kristovu, jer je Ona Majka Kralja i glave svete Crkve;
d) Srce Marijino je Utočište grješnika, jer je Ona Majka izbavitelja iz grijeha, koji je došao tražiti što je bilo izgubljeno: ono je Srce Majke dobroga pastira koji opet nađenu izgubljenu ovcu na svoja ramena uzima, pa zato ni Marija ne može odbiti ni jednu izgubljenu ovcu, ako kod nje traži utočište i pomoć:
e) Srce Marijino, kao Srce Kraljice Neba je vrata nebeska za sve one, koji ju postojano i vjerno štuju i ljube. Štovanje Majke Božje siguran nam je zalog blažene smrti.
26. Pitanje: Koje se pobožnosti prema prečistom Srcu Marijinu osobito preporučuju?
Odgovor: Preporučuju se: posveta Srcu Marijinu, usmene molitve na čast prečistog Srca Marijina, osobito Gospina Krunica, u kojoj se mogu razmatrati misli i čuvstva prečistog Srca Majke Božje; pobožnosti njezinih bratovština; čitanje knjiga, koje govore o Mariji; razmatranja o Srcu Marijinu nastojeći shvatiti njezine nakane, misli, osjećaje, odluke, kreposti i milosti, što sve, ukoliko se odnosi na njenu ljubav i skupa s tom ljubavlju, sačinjavaju nevidljivo Srce Marijino, čije je znamenje tjelesno Srce. Za to razmišljanje daje nam dosta gradiva sedam riječi Marijinih, a još više evanđeoski događaji njezina života.
27. Pitanje: Po kojim Marijinim evanđeoskim riječima možemo spoznati njezino Srce, njezine misli i kreposti? Odgovor: Po sedam riječi, sačuvanih u svetom evanđelju, jer su riječi vanjska znamenja nutarnjih misli osjećaja. Sv. Bernardin Sienski naziva tih sedam riječi sedam gorućih plamenova prečistog Srca Marijina. Evo ih:
Prvi plamen gorućega Srca Marijina je plamen ljubavi koji ju je dijelio od svega što se Bogu nije mililo. Kako će to biti, kad ja muža ne poznajem? U Boga je puno načina, kako to može biti. ali od jednoga sam se načina ogradila, jer sam po zavjetu djevičanstva Bogu posvećena, te ne poznajem muža.
Drugi plamen gorućega Srca Marijina je plamen ljubavi koji suobličava volju stvorenja u volji Božjoj zato se Marija u svojoj poniznosti podložila Bogu, koji joj je po arkanđelu Gabrijelu navijestio da će začeti njegova Sina, a Ona je rekla: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj.
Treći plamen gorućega Srca Marijina je plamen ljubavi koja priopćuje drugome ono što ljubi. Zato, kad je Marija Elizabetu pozdravila, i Ivan je bio posvećen te zaigrao od radosti u utrobi svoje majke, a Elizabeta se napunila Duha Svetoga, te uskliknula: Blagoslovljen plod utrobe tvoje.
Četvrti plamen gorućega Srca Marijina je plamen ljubavi koji klikće od veselja, a ide za tim, da uvijek govori i pjeva o onom što ljubi. Zato je Marija svu hvalu, koju joj je Elizabeta izrekla, na Boga svela, te je zapjevala: Veliča duša moja Gospodina.
Peti plamen gorućega Srca Marijina je plamen slasne ljubavi, koja uživa u onome što ljubi. Zato je Marija našavši dvanaestogodišnjega Isusa u hramu nazvala ga Sinom i rekla: Sine, zašto si nam to učinio?
Šesti plamen gorućega Srca Marijina je plamen ljubavi koji nam milosrdno dolazi u pomoć u našim potrebama, jer je Ona naša Majka i zagovornica, pa se zato za nas kod Isusa i zauzima govoreći: Vina nemaju.
Sedmi plamen gorućega Srca Marijina je plamen ljubavi koja potiče i vodi putem savršenstva, koja ide za tim, ne samo da opslužujemo zapovijedi Božje, nego i Njegove savjete. A za to je potrebno da surađujemo s Marijom, koja nam od Boga želi isprositi tu milost. To je razlog, zašto je Marija na svadbi u Kani Galilejskoj slugama rekla: Što god vam kaže učinite: jer je znala da će Isus uvijek udijeliti ono što Ona zatraži.
28. Pitanje: Kako treba promatrati Srce Marijino u njezinu životu?
Odgovor: Tako, da ćemo, promatrajući događaje njezina života, gledati razmišljati o onom što je Ona u tim zgodama i nezgodama mislila i osjećala, te odlučiti nasljedovati vjeru, ufanje, ljubav, pobožnost, poniznost, strpljivost, krotkost, čistoću, jakost, siromaštvo, ljubav prema bližnjemu i ostale kreposti njezina prečistog Srca.
A te glavni događaji iz njezina života, kod kojih valja razmišljati o onom, što je Srce Marijino osjećalo, navode se u litanijama njenom prečistom Srcu. Evo ih ukratko donosimo, pa razmišljaj što je Srce Marijino osjećalo: kod njezina bezgrješnoga začetka, kod njezina poroda, kad su je Bogu u hramu prikazali, kad se s Josipom zaručila, kad joj je anđeo Gabrijel navijestio da će postati Majka Sina Božjega; kad je u Betlehemu Sina svoga rodila, kad su pastiri Isusa pohodili, kad su došla tri kralja, kad su Isusa obrezali, kad je Isusa u hramu prikazala i čula riječi starca Šimuna i proročice Ane, kod bijega u Egipat, u kući u Nazaretu, kad je izgubila dvanaestogodišnjeg Isusa, kad je nastupio Isusov javni život, kod svadbe u Kani Galilejskoj, za vrijeme javnoga života Isusova, za Isusove muke, kraj križa Isusova; kod pokopa, uskrsnuća, ukazanja i uzašašća Isusova, kod silaska Duha Svetoga; za vrijeme njezina cijeloga života, u čas njezine smrti, uznesenja i okrunjenja u Nebu; za vrijeme njezina kraljevanja i zapovijedanja u Nebu i na zemlji i pod zemljom.
29. Pitanje: Kako se može proširiti pobožnost prema prečistom Srcu Marijinu?
Odgovor: Tako, da osobno svjedočimo, molimo na tu nakanu, druge, osobito grješnike potičemo da traže utočište i pomoć kod prečistog Srca Marijina; da propovijedamo ili propovijedi o Srcu Marijinu slušamo; da čitamo knjige koje o Mariji raspravljaju, te ih što više možemo raširimo pa da tako i druge potaknemo da ih i oni čitaju; u tu svrhu možeš i ovu knjižicu širiti; da se upišemo u njezine bratovštine te druge na to potičemo.