Preskoči na sadržaj

Učenje

Kako moliti krunicu

Korak po korak kroz strukturu krunice — od znaka križa do završne molitve.

Krunica je kontemplativna molitva u kojoj uz Marijino vodstvo prelazimo otajstva Kristova života. Nije puko ponavljanje riječi, nego prozor u Evanđelje — svaka desetica usredotočuje pamet i srce na jedan trenutak spasiteljskoga djela.

Krunica se ne moli posvuda jednako. Slijed je molitava uvijek isti, ali se otajstvo naviješta na više načina, a hrvatska pobožnost ima i svoje ustaljene dodatke. Ovdje je najprije opisan uobičajeni tijek, a zatim načini koji se u našim crkvama i obiteljima čuju jednako često.

Što vam treba

Krunica — brojanica s pedeset zrna podijeljenih u pet desetica, na čijem se kraju nalazi križ. Ako je nemate, prsti obiju ruku poslužit će jednako dobro; važna je nakana, a ne brojanje.

Početak

  1. Znak križa. Uzmite križ krunice, poljubite ga i prekrižite se: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
  2. Prikazanje (u hrvatskoj pobožnosti uobičajeno): Isuse, ovo je tebi za ljubav, za obraćenje grešnika i kao naknada za uvrede koje se nanose Bezgrešnom Srcu Marijinu.
  3. Zaziv pomoći (gdje je tako uobičajeno): Bože, u pomoć mi priteci. Gospodine, pohiti da mi pomogneš. Zatim Slava Ocu.
  4. Apostolsko vjerovanje. Držeći križ, izmolite Vjerujem u Boga.
  5. Oče naš na prvome velikom zrnu.
  6. Tri Zdravo Marijo na tri mala zrna, za rast u vjeri, ufanju i ljubavi. Uz svaku se pridodaje zaziv: koji neka nam umnoži vjerukoji neka nam učvrsti ufanjekoji neka nam usavrši ljubav.
  7. Slava Ocu prije nego što navijestite prvo otajstvo.

Pet desetica

Svaka desetica ima istu strukturu, a razlikuje ih samo otajstvo koje razmatrate.

  1. Navijestite otajstvo i nakratko ga sebi predočite — prizor, riječ, dar koji iz njega proizlazi.
  2. Oče naš na velikom zrnu.
  3. Deset Zdravo Marijo na malim zrnima. Dok molite, ostanite u otajstvu; molitvu ne vodi brojanje, nego razmatranje.
  4. Slava Ocu na kraju desetice.
  5. Fatimska molitva (po želji, ali vrlo raširena): O moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja i dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe.

Tri načina naviještanja otajstva

Razlika među njima nije u sadržaju, nego u tome gdje otajstvo stoji. Odaberite onaj koji vam pomaže ostati u razmatranju i držite ga se do kraja krunice.

1. Otajstvo se navijesti prije desetice

Prije Očenaša izgovori se ime otajstva, primjerice Navještenje Gospodinovo, i onda se desetica moli u tišini srca. Najjednostavniji je oblik i najčešći kad krunicu molite sami.

2. Zaziv se umeće u svaku Zdravo Marijo

Otajstvo se pridodaje iza riječi Isus, pa se u svakoj od deset Zdravo Marijo ponovno vraća pred oči:

Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus, koga si, Djevice, po Duhu Svetom začela. Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše. Amen.

Radosna otajstva

  • Koga si, Djevice, po Duhu Svetom začela.
  • Koga si, Djevice, Elizabeti u pohode nosila.
  • Koga si, Djevice, rodila.
  • Koga si, Djevice, u hramu prikazala.
  • Koga si, Djevice, u hramu našla.

Otajstva svjetla

  • Koji je na rijeci Jordanu kršten bio.
  • Koji nam se na svadbi u Kani objavio.
  • Koji nam je kraljevstvo Božje navijestio i na obraćenje nas pozvao.
  • Koji se na gori preobrazio i svoju nam slavu objavio.
  • Koji nam se u otajstvu euharistije darovao.

Žalosna otajstva

  • Koji se za nas krvlju znojio.
  • Koji je za nas bičevan bio.
  • Koji je za nas trnjem okrunjen bio.
  • Koji je za nas teški križ nosio.
  • Koji je za nas raspet bio.

Slavna otajstva

  • Koji je od mrtvih uskrsnuo.
  • Koji je na nebo uzašao.
  • Koji je Duha Svetoga poslao.
  • Koji je tebe, Djevice, na nebo uzeo.
  • Koji je tebe, Djevice, na nebu okrunio.

3. Prošireni navještaj

Kad se krunica moli zajednički, u crkvi ili u obitelji, predmolitelj otajstvo navijesti u punoj rečenici, pa svi zajedno mole deseticu:

U prvom otajstvu radosnom razmišljat ćemo kako je arkanđeo Gabrijel navijestio blaženoj Djevici Mariji da će začeti i roditi Sina Božjega po Duhu Svetom.

Nakon svakoga navještaja slijedi 1 Oče naš, 10 Zdravo Marijo i Slava Ocu. Na kraju se mole Zdravo Kraljice i Lauretanske litanije.

Radosna otajstva — ponedjeljkom i subotom

  1. U prvom otajstvu radosnom razmišljat ćemo kako je arkanđeo Gabrijel navijestio blaženoj Djevici Mariji da će začeti i roditi Sina Božjega po Duhu Svetom.
  2. U drugom otajstvu radosnom razmišljat ćemo kako je blažena Djevica Marija pohodila svoju rodicu, svetu Elizabetu, i ostala s njome tri mjeseca.
  3. U trećem otajstvu radosnom razmišljat ćemo kako je blažena Djevica Marija rodila Gospodina našega Isusa Krista u špilji u Betlehemu i položila ga u jasle.
  4. U četvrtom otajstvu radosnom razmišljat ćemo kako je blažena Djevica Marija četrdeseti dan poslije porođaja prikazala Ocu nebeskom svoga Sina u hramu i kako ga je starac Šimun primio na ruke.
  5. U petom otajstvu radosnom razmišljat ćemo kako je blažena Djevica Marija treći dan našla svoga Sina u hramu gdje razgovara s učiteljima, a bilo mu je tada dvanaest godina.

Žalosna otajstva — utorkom i petkom

  1. U prvom otajstvu žalosnom razmišljat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist molio svome nebeskom Ocu i znojio krvavim znojem u Maslinskom vrtu.
  2. U drugom otajstvu žalosnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio privezan uz kameni stup i nemilo bičevan u dvoru Pilatovu.
  3. U trećem otajstvu žalosnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio okrunjen trnovom krunom.
  4. U četvrtom otajstvu žalosnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio osuđen na smrt, pa je put gore Kalvarije nosio na svojim ramenima preteški križ.
  5. U petom otajstvu žalosnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist bio propet na drvu križa između dvojice razbojnika, a gledala ga njegova žalosna Majka Marija.

Slavna otajstva — srijedom i nedjeljom

  1. U prvom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist treći dan poslije svoje muke i smrti slavno uskrsnuo od mrtvih, da više nikada ne umre.
  2. U drugom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist četrdeseti dan poslije svoga uskrsnuća uzašao na nebo i sjeo o desnu nebeskoga Oca.
  3. U trećem otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist poslao Duha Svetoga na apostole u prilici ognjenih jezika.
  4. U četvrtom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je blažena Djevica Marija preminula s ovoga svijeta i kako je dušom i tijelom uznesena na nebo.
  5. U petom otajstvu slavnom razmišljat ćemo kako je Presveto Trojstvo blaženu Djevicu Mariju okrunilo za kraljicu neba i zemlje, i razmišljat ćemo o rajskoj radosti svih svetih.

Otajstva svjetla — četvrtkom

  1. U prvom otajstvu svjetla razmišljat ćemo kako je na Gospodina našega Isusa Krista na krštenju u Jordanu sišao Duh Sveti, a Otac ga proglasio svojim ljubljenim Sinom.
  2. U drugom otajstvu svjetla razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist u Kani Galilejskoj Marijinim posredovanjem pretvorio vodu u vino i pobudio vjeru učenika.
  3. U trećem otajstvu svjetla razmišljat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist navijestio kraljevstvo Božje i pozvao na obraćenje za oproštenje grijeha.
  4. U četvrtom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako se Gospodin naš Isus Krist pred učenicima na gori preobrazio, a Otac ih pozvao da ga slušaju.
  5. U petom otajstvu svjetla razmatrat ćemo kako je Gospodin naš Isus Krist ustanovio euharistiju.

Koja otajstva kojega dana

Tradicijski raspored, koji je sv. Ivan Pavao II. potvrdio uz dodatak Otajstava svjetla:

  • Ponedjeljak i subota — Radosna otajstva
  • Utorak i petak — Žalosna otajstva
  • Srijeda i nedjelja — Slavna otajstva
  • Četvrtak — Otajstva svjetla

Tijekom korizme prikladno je svakodnevno moliti Žalosna otajstva, a u uskrsnom vremenu Slavna.

Završetak

  1. Prikazanje, ako ste njime i počeli: Isuse, ovo je tebi za ljubav, za obraćenje grešnika i kao naknada za uvrede koje se nanose Bezgrešnom Srcu Marijinu.
  2. Zdravo Kraljice (Salve Regina) — pohvala Mariji kao Majci milosrđa.
  3. Lauretanske litanije. U hrvatskim se crkvama krunica gotovo redovito zaključuje litanijama: Litanije Lauretanske.
  4. Molitva na nakanu Svetoga Oca (po želji, jedno Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu).
  5. Znak križa — završetak.

Što su sveci i pape rekli o krunici

Krunica nije tiha molitva samo zato što je stara. Kroz stoljeća su joj se vraćali oni koji su najviše molili, i gotovo svi govore isto: da je jednostavna, da je moćna i da traži srce, a ne brzinu.

Krunica je moja najdraža molitva. Divna, krasna molitva! Divna u svojoj jednostavnosti! Divna u svojoj dubini!
— sv. Ivan Pavao II.
Krunica je sažetak cijelog Evanđelja.
— papa Pavao VI.
Moljenje krunice zahtijeva spor ritam. Uzmimo dovoljno vremena kako bismo mogli promišljati o otajstvima života Gospodinova, gledanima srcem One koja je bila Gospodinu najbliža.
— papa Pavao VI.
Pri izgovaranju molitve krunice riječi moraju dolaziti iz srca kako bi nam um mogao doći u stanje kontemplacije.
— sv. Josemaría Escrivá
Uvijek ostavljaš krunicu za kasnije i na kraju je ne izmoliš jer si pospan. Ako nema drugog vremena, onda je izmoli kada si na ulici a da te nitko ne opazi.
— sv. Josemaría Escrivá
Krunica je Mariji najdraža molitva. Najobljubljenija je među svecima, najčešća među narodom.
— bl. Bartol Longo
Ljubite Majku i molite njezinu krunicu. Sve Božje milosti dolaze preko Blažene Djevice.
— sv. Padre Pio
Kako li je samo lijepa obitelj koja moli krunicu svaku večer.
— sv. Ivan Pavao II.
Ako molite krunicu u obitelji, svi zajedno, primit ćete mir.
— sv. Ivan XXIII.
Krunica je najmoćnije oružje za dodirnuti Srce Isusovo, našega Otkupitelja, koji je toliko volio svoju Majku.
— sv. Ljudevit Montfortski
Ne postoji nijedan materijalni, duhovni, nacionalni ili međunarodni problem koji se putem nje i naše žrtve ne bi mogao riješiti.
— s. Lucija dos Santos iz Fatime
Zato vas vruće molim, iz ljubavi koju imam prema vama u Isusu i Mariji, da molite krunicu svakoga dana, pa ćete na času smrti blagoslivljati dan i sat kad ste mi povjerovali.
— bl. Alojzije Stepinac

Izbor je sastavljen prema HKM-u (hkm.hr) i Book.hr.

Savjet za razmatranje

Sv. Ivan Pavao II. u Rosarium Virginis Mariae piše da krunica bez razmatranja postaje „tijelo bez duše”. Prije svakog otajstva uzmite trenutak tišine. Predočite si prizor — gdje smo, što čujemo, što Marija osjeća. Nije nužno govoriti mnogo; često je dovoljna jedna riječ koja vas drži uz otajstvo dok prsti prelaze deset zrna.

Katekizam Katoličke Crkve (br. 2708) podsjeća: „Razmatranje je iznad svega traženje. Duh traži da bi shvatio ‘zašto’ i ‘kako’ kršćanskoga života...” Krunica je upravo to traženje — s Marijom, koja je „u srcu svome čuvala sve te riječi i u sebi ih promišljala” (Lk 2,19).

Prijavi grešku u tekstu

Izvor: Izvori: USCCB, Katekizam §2708–19, Rosarium Virginis Mariae (2002); hrvatski oblici moljenja prema gospina-krunica.com i Svetištu Gospe Sinjske (gospa-sinjska.hr); misli svetaca prema hkm.hr i Book.hr.