Sveti Karlo Boromejski

Život svetog Karla Boromejskog

Ime Karla Boromejskog povezano je s obnovom. Živio je u vrijeme protestantske reformacije i sudjelovao u obnovi cijele Crkve tijekom završnih godina Tridentskoga sabora.

Premda je pripadao milanskom plemstvu i bio u rodu s moćnom obitelji Medici, Karlo Boromejski želio se posvetiti Crkvi. Godine 1559., kada je njegov ujak, kardinal de’ Medici, izabran za papu Pija IV., imenovao je Karla kardinalom đakonom i upraviteljem Milanske nadbiskupije. U to je vrijeme Karlo još bio laik i mlad student. Zbog svojih intelektualnih sposobnosti povjerene su mu razne važne službe povezane s Vatikanom, a poslije je imenovan državnim tajnikom, odgovornim za Papinsku Državu.

Prerana smrt njegova starijega brata navela je Karla na konačnu odluku da primi svećenički red, unatoč ustrajnom nagovaranju rodbine da se oženi. Ubrzo nakon svećeničkoga ređenja, u dobi od 25 godina, Boromejski je zaređen za milanskoga biskupa.

Djelujući iz pozadine, sveti Karlo zaslužan je što je Tridentski sabor ostao na okupu u trenutcima kada je više puta bio na rubu raspada. Boromejski je potaknuo papu da 1562. ponovno sazove Sabor, nakon što je bio prekinut na deset godina. Na sebe je preuzeo sav teret dopisivanja tijekom njegove završne faze. Zbog rada na Saboru Boromejski nije mogao preuzeti stalno prebivalište u Milanu sve dok Sabor nije bio zaključen.

Napokon je Boromejskom bilo omogućeno da se posveti Milanskoj nadbiskupiji, gdje vjersko i moralno stanje nipošto nije bilo svijetlo. Obnova potrebna u svim područjima katoličkoga života, i među klerom i među laicima, započela je na pokrajinskom saboru svih njemu podložnih biskupa. Donesene su posebne odredbe za biskupe i ostali kler: ako se narod imao obratiti boljem životu, Boromejski je morao prvi dati dobar primjer i obnoviti njihov apostolski duh.

Karlo Boromejski prvi je preuzeo inicijativu u davanju takva primjera. Veći dio svojih prihoda namijenio je djelima ljubavi, odrekao se svakoga raskošja i nametnuo si stroge pokore. Žrtvovao je bogatstvo, visoke časti, ugled i utjecaj kako bi postao siromašan. Za vrijeme kuge i gladi 1576. godine Boromejski je nastojao svakodnevno nahraniti od 60.000 do 70.000 ljudi. Da bi to mogao učiniti, posuđivao je velike svote novca koje je otplaćivao godinama. Dok su građanske vlasti u jeku kuge pobjegle, on je ostao u gradu, gdje je služio bolesnima i umirućima te pomagao potrebitima.

Rad i teški tereti njegove uzvišene službe počeli su nagrizati zdravlje nadbiskupa Boromejskog, što je dovelo do njegove smrti u dobi od 46 godina.

Razmatranje

Sveti Karlo Boromejski usvojio je Kristove riječi: „Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni” (Matej 25,35-36). Boromejski je u svome bližnjem gledao Krista i znao da je ljubav iskazana i najmanjima od njegova stada ljubav iskazana samomu Kristu.

Sveti Karlo Boromejski zaštitnik je:

kateheta

katekumena

sjemeništaraca

Katolički sveci i mi