Sveti Jakov Markijski

Život svetoga Jakova Markijskog

Upoznajte jednoga od otaca suvremene zalagaonice!

Jakov Markijski rodio se u pokrajini Marche Ankonske, u središnjoj Italiji uz Jadransko more. Nakon što je na Sveučilištu u Perugii stekao doktorate iz kanonskoga i građanskoga prava, stupio je među Manju braću i započeo veoma strog život. Postio je devet mjeseci u godini; spavao je tri sata na noć. Sveti Bernardin Sienski rekao mu je da ublaži svoje pokore.

Sveti Jakov Markijski studirao je teologiju sa svetim Ivanom Kapistranskim. Zaređen 1420., Jakov je započeo propovjedničko djelovanje koje ga je vodilo po svoj Italiji i kroz 13 zemalja srednje i istočne Europe. Taj iznimno omiljeni propovjednik obratio je mnoge ljude — prema jednoj procjeni 250.000 — i pomogao proširiti pobožnost prema Presvetom Imenu Isusovu. Njegove su propovijedi potaknule brojne katolike da poprave svoj život, a mnogi su muškarci pod njegovim utjecajem stupili među franjevce.

Zajedno s Ivanom Kapistranskim, Albertom Sarteanskim i Bernardinom Sienskim, Jakov se smatra jednim od „četiriju stupova“ opservantskoga pokreta među franjevcima. Ta su braća osobito postala poznata po svome propovijedanju.

Da bi se suprotstavio vrlo visokim kamatama, Jakov je osnivao montes pietatis — doslovno „gore milosrđa“ — neprofitne kreditne ustanove koje su na založene predmete posuđivale novac uz vrlo niske kamate.

Nisu svi bili zadovoljni djelom koje je Sveti Jakov Markijski vršio. Dvaput su ubojice izgubile hrabrost kada su se našle licem u lice s njime. Jakov je umro 1476., a kanoniziran je 1726.

Razmišljanje

Jakov je želio da riječ Božja uhvati korijen u srcima njegovih slušatelja. Njegovo je propovijedanje bilo usmjereno na to da pripravi tlo, mogli bismo reći, uklanjajući kamenje i omekšavajući živote otvrdnule u grijehu. Božja je nakana da njegova riječ uhvati korijen u našim životima, ali za to su potrebni i molitveni propovjednici i raspoloživi slušatelji.

Uživajte u ovom zahvalničkom razmatranju o svetima Filemonu i Apiji!