Sveti Astrik
- Životni vijek
- rođ. 955.
- Slavi se
- 12. studenoga
Sveti Astrik pripada naraštaju redovnika i misionara koji su na prijelazu iz 10. u 11. stoljeće sudjelovali u ukorjenjivanju kršćanstva među srednjoeuropskim narodima. U izvorima se pojavljuje i kao Anastazije, Asterik ili Radla, a njegov su život obilježili benediktinsko redovništvo, suradnja sa svetim Vojtjehom Praškim i služenje nastajućoj Crkvi u Ugarskoj.
Njegovo podrijetlo nije posve razjašnjeno. Najčešće se povezuje s Češkom i krugom oko Vojtjeha, praškoga biskupa i mučenika. Bio je među prvim redovnicima opatije Břevnov kraj Praga, osnovane 993., a predaja ga pamti i kao njezina prvoga opata. Kad je Vojtjeh zbog političkih i crkvenih sukoba napustio Češku, Astrik je nastavio misionarski put prema Ugarskoj.
Ondje se susreo sa zemljom koja je prolazila duboku preobrazbu. Veliki knez Géza i njegov sin Stjepan otvarali su prostor navještaju Evanđelja i ustroju crkvenoga života. Astrik je postao opat redovničke zajednice povezane s Pannonhalmom, a potom jedan od najvažnijih Stjepanovih crkvenih suradnika. Njegova služba nije bila samo dvorska: redovnička molitva, odgoj klera i osnivanje trajnih crkvenih ustanova trebali su vjeri dati korijen u narodu.
Kasnija predaja posebno ističe Astrikovo poslanstvo papi Silvestru II. u Rim. Ondje je, prema životopisu kralja Stjepana, za vladara ishodio papinsko priznanje i krunu. Pojedinosti toga događaja povjesničari ne tumače posve jednako, no Astrikova povezanost s oblikovanjem kršćanskoga Ugarskog Kraljevstva ostaje čvrsta sastavnica njegova spomena.
Oko 1000. preuzeo je biskupsku službu u Kalocsi. Stari se izvori i kasnija historiografija razilaze o tome je li određeno vrijeme upravljao i nadbiskupijom u Ostrogonu te kako treba razlučiti naslove Kalocse i Ostrogona u najranijem razdoblju. Zato ga je najsigurnije pamtiti kao prvoga crkvenog poglavara Kalocse i jednoga od utemeljitelja crkvenoga ustroja u Ugarskoj, bez prividne preciznosti ondje gdje je izvori ne dopuštaju.
Ni godina njegove smrti nije sigurna; navode se 1036., 1039. i približno 1040. Spomendan svetoga Astrika slavi se 12. studenoga. U njemu se časti benediktinac koji je duhovnu postojanost samostana prenio u zahtjevnu službu misionara, biskupa i posrednika, pomažući da obraćenje vladara preraste u uređenu crkvenu zajednicu.
