Sveti Artemije Antiohijski (Megalomučenik)
- Slavi se
- 20. listopada
Sveti Artemije Antiohijski ostao je u crkvenom pamćenju kao čovjek čiji život nije bio bez proturječja, ali koji je prema kršćanskoj predaji na kraju radije prihvatio smrt nego odrekao se Krista. Njegov lik podsjeća da svetost ne počiva na besprijekornoj prošlosti, nego na vjernosti Bogu koja se potvrđuje u odlučujućem času.
O Artemijevu rođenju nema pouzdanih podataka. Povijesno je potvrđeno da je u vrijeme cara Konstancija II. bio visoki rimski vojni dužnosnik i upravitelj Egipta, dux Aegypti. Zapis iz 360. navodi ga kao Flavija Artemija. Kasnija predaja povezala ga je i s carem Konstantinom te mu pripisala prijenos relikvija apostola Andrije, Luke i Timoteja u Carigrad, no te pojedinosti drugi rani izvori ne potvrđuju.
Njegova služba u Egiptu pokazuje i tešku stranu njegova životopisa. Podupirao je arijanskoga biskupa Georgija Kapadočanina te sudjelovao u pritisku na pogansko i pravovjerno kršćansko stanovništvo Aleksandrije. Izvori ga povezuju s pljačkom Serapisova hrama i progonom biskupa Atanazija. Ta se činjenica ne može ukloniti iz njegova spomena: Artemije je bio čovjek svojega burnog vremena, uključen u vjerske i političke sukobe Rimskoga Carstva.
Nakon dolaska cara Julijana na vlast Artemije je pogubljen 362. ili 363. godine. Kršćanska pasija, sastavljena stoljećima poslije, pripovijeda da je u Antiohiji stao u obranu dvojice mučenih svećenika te odbio carev zahtjev da se odrekne kršćanske vjere. Nakon mučenja bila mu je odsječena glava. Drugi izvori kao razlog osude navode optužbe za zlodjela počinjena u Aleksandriji, a jedan izvor ondje smješta i njegovu smrt. Zbog tih razlika nije moguće svaku pojedinost njegova mučeništva smatrati povijesno utvrđenom.
Štovanje svetoga Artemija snažno se razvilo u Carigradu. U crkvi svetoga Ivana Preteče vjernici su mu se utjecali osobito u bolesti. Zbirka od četrdeset i pet čudesa, nastala potkraj 7. stoljeća, svjedoči o raširenoj vjeri u njegov zagovor, ponajviše kod oboljelih od kila i drugih tjelesnih tegoba.
Spomendan svetoga Artemija slavi se 20. listopada. Njegova složena povijest ne nudi jednostavan lik junaka, nego svjedočanstvo da posljednja riječ o čovjeku nije njegova moć ni nekadašnja zabluda. Kršćanska ga predaja pamti po odluci da pred prijetnjom smrti ispovjedi Krista.
