Sveti Anastazije I.

Sveti Anastazije I, rođeni Rimljanin, sin Maksima, izabran je za nasljednika svetog Petra 27. studenoga 399, kao 39. papa po redu. Pobožan mladić, nikada u životu, pa ni kao papa, nije mario za materijalna dobra. Isticao se apostolskom revnošću i gorljivošću. Naslijedio je papu Siricija, a u svojem kratkom pontifikatu borio se protiv krivovjerja i zabluda nastalih na učenju ranokršćanskog pisca i propovjednika Origena (Aleksandrija, 185-Tir, 253). Kad je primio pismo patrijarha Teofila iz Aleksandrije o njegovim sumnjama u Origenovu vjernost kršćanskom učenju, sazvao je godine 400. crkveni sabor.

Papa Anastazije osudio je pod utjecajem svetog Jeronima Origenovo naučavanje, a poticao je i afričke biskupe na borbu protiv raskolničkog donatizma. Preporučio je svećenicima da ustanu i da sagnu glave za vrijeme čitanja iz evanđelja. Bio je prijatelj sa svetim Augustinom, svetim Jeronimom i svetim Paolinom Nolanskim. Sveti Jeronim ga je opisao kao „čovjeka svetog života i bogatog u svojem posvemašnjem siromaštvu“. Dodao je i primjedbu da „Rim nije zaslužio da takvog papu ima dugo“. Preminuo je u Rimu na današnji dan, 19. prosinca 401. Pokopan je na Poncijanovom groblju. Ubrzo nakon Anastazijeve smrti Rim su 410. zauzeli i opljačkali Vizigoti i njihov vladar Alarik I.