Sveti Agrikola iz Neversa
- Slavi se
- 26. veljače
Sveti Agrikola iz Neversa bio je gradski knez, a potom biskup u Burgundiji u drugoj polovici 6. stoljeća. Kao sedmi biskup Neversa sudjelovao je u važnim crkvenim saborima svojega vremena i u rješavanju ozbiljnoga spora u samostanu Svetoga Križa u Poitiersu. Njegov se spomendan slavi 26. veljače.
O njegovu rođenju i mladosti nema pouzdanih podataka. Prije ulaska u biskupsku službu obnašao je dužnost kneza grada Neversa za vladavine burgundijskoga kralja Guntrama. Ta ga je služba uključivala u javni život grada prije nego što je preuzeo crkvenu odgovornost. Na biskupskoj je stolici naslijedio svetoga Eoladea, a početak njegova biskupovanja smješta se u 570. godinu.
Nevers je tada pripadao složenomu političkom i crkvenom prostoru franačkih kraljevstava. Biskupi nisu vodili samo mjesne zajednice, nego su zajedno odlučivali o pitanjima crkvene discipline, pastoralnoga poretka i odnosa među ustanovama. Agrikolina prisutnost na više pokrajinskih sabora pokazuje da je redovito sudjelovao u tom zajedničkom radu.
Godine 581. sudjelovao je na saboru u Mâconu, 583. na saboru u Lyonu, a 585. ponovno u Mâconu. Ti čvrsti kronološki podatci čine jezgru onoga što se o njegovoj biskupskoj službi može utvrditi. Ne opisuju njegove pojedinačne govore ili odluke, ali potvrđuju da nije ostao ograničen samo na poslove vlastite biskupije.
Godine 590. našao se među biskupima uključenima u istragu nakon nereda u samostanu Svetoga Križa u Poitiersu. Samostanski sukob zahtijevao je crkvenu istragu i zajedničko djelovanje više biskupa. Agrikolina uključenost svjedoči o povjerenju koje je uživao i o njegovoj spremnosti da preuzme odgovornost u osjetljivu sporu izvan Neversa.
Jedan mjesni zapis navodi i da je bio prijatelj svetoga Venancija Fortunata, pjesnika i biskupa Poitiersa. Taj podatak nije jednako potvrđen kao njegovo sudjelovanje na saborima i u istrazi, ali se uklapa u crkveni krug kojemu su obojica pripadala. Venancije je bio istaknuta osoba galorimske kulture, a Poitiers mjesto u kojem je Agrikola 590. obavljao povjerenu zadaću.
Godina Agrikoline smrti nije sigurna. Prema jednoj kronologiji biskupovao je do 594. i umro u Neversu 26. veljače te godine, dok druga završetak njegova biskupovanja i smrt stavlja u 614. godinu. Dan 26. veljače postao je datum njegova liturgijskoga spomena.
Pokopan je u crkvi koja je poslije ponijela njegovo ime. Štovanje njegovih relikvija sačuvalo je uspomenu na biskupa dugo nakon smrti. Tijekom Francuske revolucije, kada su 1791. oskvrnjene relikvije mnogih svetaca, stradale su i njegove. Dio je, prema mjesnoj predaji, spašen i prenesen u Nolay u današnjem departmanu Côte-d'Or.
Agrikola se osobito štuje u biskupiji Nevers. Vjernici mu se utječu u različitim životnim nevoljama, nastavljajući mjesnu pobožnost vezanu uz njegov grob i relikvije. Njegov je kult nastao stoljećima prije uspostave suvremenoga postupka kanonizacije, pa pripada predkongregacijskom štovanju.
Agrikola iz Neversa nije istoimeni avignonski biskup iz 7. stoljeća niti bolonjski ranokršćanski mučenik. Njegov život pripada Crkvi u Burgundiji 6. stoljeća: biskupsku je službu preuzeo oko 570., sudjelovao na saborima u Mâconu i Lyonu, a Crkva ga se spominje 26. veljače.
