Sveti Agatonik Nikomedijski

Sveti Agatonik Nikomedijski bio je kršćanski propovjednik i mučenik iz 3. stoljeća. Potjecao je iz Nikomedije, važnoga grada Rimskoga Carstva u Maloj Aziji, na području današnjega turskog grada İzmita. Propovijedao je kršćanstvo među Grcima, a za progona pod carem Maksimijanom uhićen je i odveden prema Trakiji. Pogubljen je odrubljivanjem glave u Selymbriji, današnjem Silivriju. Katolička Crkva spominje ga 21. kolovoza, a istočne pravoslavne Crkve 22. kolovoza.

Propovijedanje i progon

Agatonik je bio građanin Nikomedije. Nisu poznati godina njegova rođenja, obitelj ni zanimanje. Životopis ga predstavlja kao kršćanina koji je u Grčkoj poučavao ljude vjeri. Ne navodi da je bio zaređen, pa ga je primjereno opisati kao propovjednika i učitelja kršćanstva, bez pripisivanja svećeničke ili biskupske službe.

Njegovo je djelovanje prekinuo progon koji je carski namjesnik provodio po nalogu cara Maksimijana. Agatonikovo se mučeništvo u predaji ne pojavljuje kao osamljen događaj, nego kao dio stradanja veće skupine kršćana. Među njegovim se pratiocima spominju Zotik, Princip, Teoprepije, Akindin, Severijan i Zenon.

Zotik je uhvaćen u mjestu Karpe, a njegovi su sljedbenici razapeti. Potom su vlasti privele Agatonika i druge kršćane te ih povele iz Nikomedije prema Bizantu. Putovanje je bilo dio kazne: zarobljenike su zlostavljali i iscrpljivali, pa su neki umrli na putu. Druge su pogubili u Kalcedonu.

Put prema Selymbriji

Preživjele su iz Bizanta odveli dalje u Trakiju. Među njima je bio i Agatonik. Završna postaja bila je Selymbrija na obali Mramornoga mora. Ondje su ih mučili i pogubili odrubljivanjem glave.

Maksimijan je bio rimski car i suvladar Dioklecijana. Točna godina Agatonikove smrti nije utvrđena. Tradicionalni smještaj u 3. stoljeće i povezanost s Maksimijanovim progonom ostavljaju otvorenom mogućnost da je stradao potkraj 3. ili početkom 4. stoljeća.

Agatonikov put kroz Nikomediju, Bizant, Kalcedon i Selymbriju povezuje njegovo ime s različitim zemljopisnim naslovima. Zbog toga ga pojedini kataloški zapisi nazivaju Agatonikom iz Konstantinopola ili Agatonikom iz Trakije. Ti se nazivi vjerojatno odnose na isti mučenički kult, ali bez punih životopisa nije moguće njihovu istovjetnost smatrati konačno potvrđenom. Naziv Nikomedijski najjasnije odgovara njegovu podrijetlu u sačuvanoj pripovijesti.

Spomen mučenika

Agatonika Crkva štuje zajedno s njegovim supatnicima. Njegov kult potječe iz vremena prije uvođenja suvremenoga kanonizacijskog postupka. U Katoličkoj Crkvi njegov je spomendan 21. kolovoza. Istočne pravoslavne Crkve spominju ga 22. kolovoza. Različiti datumi pripadaju zapadnomu i istočnomu kalendaru te ne označuju dvije različite osobe.

U njegovu životopisu osobito se ističu propovijedanje i zajedničko mučeništvo. Agatonik je poučavao kršćansku vjeru, zatim prošao put zatočeništva zajedno s drugim vjernicima i umro u Selymbriji. Njegovo se ime zato ne odvaja od Zotika i ostalih mučenika koji su na različitim postajama istoga progona podnijeli smrt.