Sveti Abo Tbiliski

Sveti Abo Tbiliski rodio se oko 756. i odrastao u Bagdadu kao musliman arapskoga podrijetla. Bavio se izradom mirisa i pomasti. Kao mladić od sedamnaest ili osamnaest godina pridružio se Nersesu, knezu Kartlija, te s njim došao u Tbilisi.

U Kartliju je upoznao kršćansku vjeru. O njezinu je nauku ustrajno razgovarao sa svećenicima i biskupima, a to ga je traženje uvjerilo u istinitost kršćanstva. Budući da je Kartli bio pod arapskom vlašću, isprva nije javno pristupio Crkvi, ali je napustio dotadašnji način molitve i počeo moliti kao kršćanin.

Kada je knez Nerses zbog političkih prilika morao pobjeći u Hazariju, Abo ga je slijedio. Ondje je primio krštenje. Potom je s Nersesom otišao u Abhaziju, gdje je predano molio i živio asketski. Pripremao se tako za povratak u grad u kojemu je ispovijedanje kršćanske vjere za njega značilo smrtnu opasnost.

Nerses se 782. sa svojom pratnjom vratio u Tbilisi. Prijatelji su Aba upozoravali da ne polazi s njima, no on se vratio i više nije skrivao svoju vjeru. Oko tri godine javno je ispovijedao Krista. Svojim je primjerom jačao mjesne kršćane, a svojim arapskim sunarodnjacima govorio je o kršćanstvu. Ni prijetnje ni upozorenja nisu ga odvratili od toga svjedočanstva.

Arapske su ga vlasti 786. uhitile pod optužbom da je kršćanin. Sudac ga je nagovarao da se vrati vjeri svojih predaka, ali Abo je na suđenju otvoreno ispovjedio kršćansku vjeru. Nakon tamnovanja pogubljen je u Tbilisiju 6. siječnja 786. Crkva ga časti kao mučenika, a njegov se spomendan slavi 8. siječnja.

Abov suvremenik, gruzijski pisac Ioane Sabanisdze, sačuvao je spomen na njegov život i smrt u djelu Mučeništvo svetoga Abe. Abo se časti kao zaštitnik Tbilisija, grada u kojemu je hrabro posvjedočio vjeru koju je slobodno prihvatio.

Sveti Abo Tbiliski nije sveti Abo iz Fleuryja, francuski benediktinski opat iz 10. i 11. stoljeća. Ne treba ga poistovjetiti ni s blaženim Hemmingom iz Åboa: Åbo je švedski naziv za finski grad Turku, a Hemming je bio biskup u 14. stoljeću.