Sveta Kamila Baptista Varani
- Slavi se
- 31. svibnja
Sveta Kamila Baptista Varani rodila se 9. travnja 1458. u Camerinu, u plemićkoj obitelji da Varano. Odrasla je na dvoru svojega oca Giulija Cesarea, gospodara Camerina, i stekla dobro obrazovanje u gramatici i retorici. Kao djevojčica slušala je franjevačku propovijed o Kristovoj muci. Taj je susret postupno usmjerio njezin život prema molitvi i razmatranju raspetoga Krista.
Njezin put nije bio bez borbe. Privlačio ju je dvorski život, dok je istodobno sve snažnije osjećala redovnički poziv. Otac joj je namijenio brak i dugo se protivio njezinoj odluci, ali Kamila je ostala postojana. Godine 1479. zavjetovala je čistoću, a 1481. ušla u samostan klarisa u Urbinu i primila redovničko ime Baptista. Zavjete je položila 1483.
Nedugo zatim vratila se s nekoliko sestara u Camerino, u novi samostan koji je za klarise uredio njezin otac. Više je puta birana za opaticu. Vodila je zajednicu u duhu Pravila svete Klare, a 1505. po nalogu pape Julija II. sudjelovala je u osnivanju samostana u Fermu. Njezina odgovornost nije ostala zatvorena unutar samostanskih zidova: zauzimala se za osuđenike i molila moćnike da poštede stanovništvo pogođeno sukobima.
Godine 1502. papinske su snage zauzele Camerino, a njezin otac i trojica braće bili su ubijeni. Kamila je morala pobjeći. Pred nasiljem koje je razorilo njezinu obitelj nije odgovorila osvetom, nego molitvom za počinitelje. Nakon promjene vlasti vratila se u Camerino i nastavila služiti redovničkoj zajednici.
Bila je plodna duhovna spisateljica. U autobiografskim zapisima i razmatranjima opisivala je vlastite nutarnje borbe i mistična iskustva, uvijek ih povezujući s Kristovom mukom. Među njezinim najpoznatijim djelima nalazi se rasprava o Isusovim duševnim patnjama u muci. Svjedočila je i o viđenjima Krista i svete Klare; Crkva ih prima u okviru njezina duhovnog puta, dok središte njezinih spisa ostaje nasljedovanje siromašnoga i raspetoga Krista.
Kamila je umrla u samostanu u Camerinu 31. svibnja 1524., za vrijeme kuge. Papa Grgur XVI. proglasio ju je blaženom 7. travnja 1843., a papa Benedikt XVI. svetom 17. listopada 2010. Spomendan joj je 31. svibnja. Njezin život pokazuje kako obrazovanje, vodstvo i književni dar mogu sazreti u služenju kada ih oblikuju molitva, poniznost i praštanje.
