Preskoči na sadržaj

Sveta Agata Yi Kyong-i

Životni vijek
1814. – 1840.
Slavi se
20. rujna

Sveta Agata Yi Kyong-i bila je korejska katolička laikinja i mučenica. Rodila se 1814. u katoličkoj obitelji. Pomagala je drugim vjernicima i članove svoje obitelji privela kršćanskoj vjeri. Za vrijeme progona Gihae bila je uhićena, mučena i naposljetku pogubljena odsijecanjem glave 31. siječnja 1840. u Danggogaeu, na području današnjega Seoula. Papa Pio XI. proglasio ju je blaženom 5. srpnja 1925., a papa Ivan Pavao II. svetom 6. svibnja 1984. u skupini 103 korejska mučenika. Spomendan joj se slavi 20. rujna.

Katolička obitelj i životni izbor

Agata se rodila u Koreji 1814. godine i odrasla u katoličkoj obitelji. Točno mjesto njezina rođenja i imena roditelja nisu sačuvani. Katoličke zajednice u tadašnjoj Koreji živjele su bez sigurnoga javnog položaja. Vjernici su se okupljali u kućama, pomagali jedni drugima i vjeru prenosili u obiteljskim i prijateljskim krugovima.

Prema životopisnoj predaji, Agata se udala za eunuha. Biskup joj je poslije savjetovao da se od muža odvoji. Okolnosti toga braka i rastave nisu pobliže poznate. Nakon odvajanja nije se mogla vratiti majci jer je majka bila presiromašna da bi je uzdržavala. Agata je zato otišla živjeti sa svetom Agatom Kwon Chin-i.

Dvije žene dijelile su ime i naposljetku mučeništvo, ali bile su zasebne osobe. Agata Yi Kyong-i članove je svoje obitelji pridobila za kršćansku vjeru, posjećivala katolike i pružala im pomoć. U zajednici izloženoj nadzoru i progonu takvi su posjeti održavali veze među vjernicima. Kao laikinja služila je skrbeći se za druge, prenoseći vjeru i ostajući postojana u zajednici.

Željela je ostati vjerna Kristu i ako bi je to stajalo života. Kada je došlo do uhićenja, njezina se odluka pokazala u odbijanju da napusti vjeru.

Uhićenje, bijeg i ponovno zatočenje

Agata Yi Kyong-i uhićena je zajedno s Agatom Kwon Chin-i i jednom sluškinjom. Vlasti ih isprva nisu smjestile u zatvor, nego pod kućni pritvor. Čuvari su se sažalili na njih i pomogli svim trima ženama da pobjegnu. Taj kratki bijeg pokazuje da ni među ljudima koji su provodili progon nije bilo potpune suglasnosti s postupanjem prema zatočenicama.

Sluškinja je ubrzo ponovno uhvaćena. Ispitivačima je otkrila gdje se skrivaju druge dvije žene, pa su Agata Yi Kyong-i i Agata Kwon Chin-i ponovno uhićene. Nadređeni su kaznili čuvare koji su im omogućili bijeg. Imena čuvara, mjesto skrovišta i trajanje slobode nisu poznati.

Nakon ponovnoga uhićenja Agatu su teško tukli i mučili. Vlasti su od nje i njezine družice tražile da se odreknu vjere, ali one to nisu učinile. Pojedinosti mučenja i Agatine doslovne riječi nisu sačuvane. Ni pod prisilom nije zanijekala kršćansku pripadnost.

Progon Gihae i smrt u Danggogaeu

Agatino zatočenje pripadalo je progonu Gihae 1839.–1840., jednomu od velikih valova progona katolika u Koreji. Vlasti su kršćansku zajednicu smatrale prijetnjom ustaljenomu društvenom i konfucijanskom poretku. Tijekom približno jednoga stoljeća u više valova stradali su brojni korejski laici, katehisti, svećenici i strani misionari. Procjene ukupnoga broja ubijenih dosežu do deset tisuća, ali pojedinačni životopisi mnogih žrtava ostali su kratki.

Agata Yi Kyong-i izvedena je na stratište u Danggogaeu 31. siječnja 1840. Imala je dvadeset i sedam godina. Odsječena joj je glava zajedno s Agatom Kwon Chin-i i drugim katolicima. Predana brojčana određenja skupine nisu posve usklađena pa se ovdje ne navodi njihov točan broj.

Danggogae se nalazi na području današnjega okruga Yongsan u Seoulu. Ondje danas stoji svetište korejskih mučenika. Mjesto čuva spomen na više svetaca koji su u različitim skupinama pogubljeni na istome stratištu. Agata pripada među devetero kanoniziranih mučenika povezanih s Danggogaeom.

Beatifikacija, kanonizacija i spomendan

Papa Pio XI. proglasio je Agatu Yi Kyong-i blaženom u skupini korejskih mučenika 5. srpnja 1925. Godina 1909., koja se pojavljuje u jednoj inačici podatka, nije spojiva s pontifikatom Pija XI.; potvrđenu beatifikaciju treba datirati u 1925. godinu.

Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je svetom 6. svibnja 1984. u Seoulu, zajedno sa 103 korejska mučenika. U toj su skupini bili korejski laici i klerici te francuski misionari koji su stradali u progonima tijekom XIX. stoljeća. U lokalnom se kalendaru 20. rujna navodi kao njezin spomendan, u sklopu zajedničkoga spomena korejskih mučenika.

Agatu Yi Kyong-i ne treba poistovjetiti s Agatom Kwon Chin-i, premda su zajedno živjele, bile zatočene i pogubljene istoga dana. Razlikuje se i od svetih korejskih mučenica Agate Yi So-sa i Agate Yi Kan-nan te od kataloškoga zapisa skraćena imena Agata Yi, kojemu se pripisuje rođenje 1824. godine. Za identitet Agate Yi Kyong-i odlučujući su rođenje 1814., zajedništvo s Agatom Kwon Chin-i, mučeništvo u Danggogaeu 31. siječnja 1840. i kanonizacija među 103 korejska mučenika.

Opći prikaz kršćanskih mučenika u molitvi.
Opći prikaz; slika ovoga sveca nije dostupna. Jean-Léon Gérôme · Walters Art Museum · Wikimedia Commons · Public domain