Blaženi Ivan Duns Škot

Život blaženoga Ivana Dunsa Škota

Ponizan čovjek, Ivan Duns Škot bio je kroz stoljeća jedan od najutjecajnijih franjevaca. Rođen u Dunsu, u grofoviji Berwick u Škotskoj, Ivan je potjecao iz imućne poljodjelske obitelji. U kasnijim je godinama nazivan Ivan Duns Škot kako bi se označila zemlja njegova rođenja; Scotia je latinski naziv za Škotsku.

Ivan je primio habit Manje braće u Dumfriesu, gdje mu je stric Ilija Duns bio poglavar. Nakon novicijata studirao je u Oxfordu i Parizu te je zaređen 1291. godine. Potom je nastavio studij u Parizu sve do 1297., kada se vratio predavati u Oxford i Cambridge. Četiri godine poslije ponovno se vratio u Pariz kako bi poučavao i ispunio uvjete za doktorat.

U vremenu kada su mnogi ljudi bez zadrške prihvaćali čitave misaone sustave, Ivan je ukazivao na bogatstvo augustinsko-franjevačke predaje, cijenio mudrost Tome Akvinskoga, Aristotela i muslimanskih filozofa — a ipak je ostao samostalan mislilac. Ta se osobina jasno pokazala 1303. godine, kada je kralj Filip Lijepi pokušao pridobiti Pariško sveučilište na svoju stranu u sporu s papom Bonifacijem VIII. Ivan Duns Škot usprotivio se tomu te je dobio tri dana da napusti Francusku.

U Škotovo doba neki su filozofi držali da su ljudi u biti određeni silama izvan sebe samih. Tvrdili su da je slobodna volja tek privid. Uvijek praktičan čovjek, Škot je govorio da bi, kad bi počeo tući nekoga tko niječe slobodnu volju, taj čovjek odmah rekao da prestane. Ali ako Škot doista ne bi imao slobodnu volju, kako bi mogao prestati? Ivan je imao dar pronalaziti usporedbe koje su njegovi studenti mogli zapamtiti.

Nakon kratka boravka u Oxfordu, Škot se vratio u Pariz, gdje je 1305. stekao doktorat. Ondje je nastavio predavati te je 1307. tako vješto branio Bezgrješno začeće Marijino da je sveučilište službeno prihvatilo njegovo stajalište. Iste godine generalni ministar odredio ga je za franjevačku školu u Kölnu, gdje je Ivan umro 1308. Pokopan je u franjevačkoj crkvi blizu slavne kölnske katedrale.

Oslanjajući se na djelo Ivana Dunsa Škota, papa Pio IX. svečano je 1854. definirao Bezgrješno začeće Marijino. Ivan Duns Škot, „Suptilni naučitelj“, proglašen je blaženim 1993. godine.

Razmišljanje

Otac Charles Balic, O.F.M., najveći autoritet za Škota u 20. stoljeću, napisao je: „Cjelokupna Škotova teologija prožeta je pojmom ljubavi. Obilježje te ljubavi jest njezina apsolutna sloboda. Što ljubav postaje savršenija i snažnija, to sloboda postaje plemenitija i cjelovitija i u Bogu i u čovjeku“ (New Catholic Encyclopedia, sv. 4, str. 1105).

Saznajte više o Ivanu Dunsu Škotu!