Blaženi Franz Jägerstätter

Blaženi Franz Jägerstätter, austrijski seljak pogubljen zato što je odbio boriti se za nacističku Njemačku, prikazan je na fotografiji bez naznačene godine. (CNS fotografija)

(20. svibnja 1907. – 9. kolovoza 1943.)

Priča blaženoga Franza Jägerstättera

Pozvan da se kao nacistički vojnik bori za svoju domovinu, Franz Jägerstätter na kraju je to odbio, te je ovaj suprug i otac triju kćeri — Rosalie, Marie i Aloisije — zbog toga bio pogubljen.

Rođen u St. Radegundu u Gornjoj Austriji, Franz Jägerstätter izgubio je oca tijekom Prvoga svjetskog rata te je bio posvojen nakon što se Heinrich Jaegerstaetter oženio Rosaliom Huber. Kao mladić volio je voziti motocikl i bio je naravni vođa družine čiji su članovi 1934. bili uhićeni zbog tučnjave. Tri je godine radio u rudnicima u drugome gradu, a potom se vratio u St. Radegund, gdje je postao seljak, oženio Franzisku i živio svoju vjeru tihim, ali snažnim uvjerenjem.

Godine 1938. javno se usprotivio njemačkom Anschlussu — pripajanju Austrije. Sljedeće godine bio je unovačen u austrijsku vojsku, prošao je sedmomjesečnu obuku, a zatim dobio odgodu. Godine 1940. Franz je ponovno bio pozvan, ali mu je na zahtjev gradonačelnika bilo dopušteno vratiti se kući. Bio je u djelatnoj službi između listopada 1940. i travnja 1941., ali je opet dobio odgodu. Njegov župnik, drugi svećenici i biskup iz Linza nagovarali su ga da ne odbije služiti ako ponovno bude pozvan.

U veljači 1943. Franz je opet bio pozvan te se javio vojnim vlastima u Ennsu u Austriji. Kada je odbio položiti prisegu vjernosti Hitleru, bio je zatvoren u Linzu. Kasnije se javio kao dragovoljac za službu u sanitetskom zboru, ali tamo nije bio raspoređen.

Tijekom Velikoga tjedna blaženi Franz Jägerstätter pisao je svojoj ženi: „Uskrs dolazi i, ako bi bila Božja volja da na ovome svijetu više nikada ne možemo zajedno slaviti Uskrs u krugu svoje prisne obitelji, ipak možemo s radosnim pouzdanjem gledati unaprijed, da, kad svane vječno uskrsno jutro, u našem obiteljskom krugu neće nedostajati nitko — te ćemo se tada moći zajedno radovati zauvijek.” U svibnju je premješten u zatvor u Berlinu.

Kad ga je njegov odvjetnik izazvao tvrdnjom da i drugi katolici služe u vojsci, Franz je odgovorio: „Ja mogu postupati samo po vlastitoj savjesti. Ne sudim nikomu. Mogu suditi samo sebi.” Nastavio je: „Mislio sam na svoju obitelj. Molio sam i sebe i svoju obitelj predao u Božje ruke. Znam da će se, ako učinim ono što mislim da Bog želi da učinim, on pobrinuti za moju obitelj.”

Dana 8. kolovoza 1943. Franz je pisao Franziski: „Draga ženo i majko, još ti jednom od srca zahvaljujem za sve što si učinila za mene za moga života, za sve žrtve koje si zbog mene podnijela. Molim te da mi oprostiš ako sam te povrijedio ili uvrijedio, kao što sam i ja sve oprostio… Srdačno pozdravi moju dragu djecu. Zacijelo ću moliti dragoga Boga, ako mi uskoro bude dopušteno ući u nebo, da svima vama pripravi malo mjesto u nebu.”

Franzu Jägerstätteru sutradan je odrubljena glava, a potom je spaljen. Godine 1946. njegov je pepeo ponovno pokopan u St. Radegundu, blizu spomenika na kojemu je upisano njegovo ime i imena gotovo 60 seoskih muškaraca koji su umrli tijekom vojne službe. Beatificiran je u Linzu 26. listopada 2007. Njegova se „duhovna oporuka” danas nalazi u rimskoj crkvi svetoga Bartolomeja kao dio svetišta posvećenog mučenicima 20. stoljeća koji su stradali za vjeru. Liturgijski se spomendan blaženoga Franza slavi 9. kolovoza.

Želite li saznati više o blaženom Franzu Jägerstätteru? Kliknite ovdje!