Blaženi Alojzije Palić
- Životni vijek
- 1878. – 1913.
- Slavi se
- 14. travnja
Blaženi Alojzije Palić bio je hrvatski franjevac s Kosova, svećenik i mučenik. Rodio se 14. travnja 1878. u Janjevu kao Matej Palić, sin Tome Palića i Pauline rođene Đurić. U albanskom se okruženju njegovo ime javlja kao Mati Paliq i Luigj Paliqi. Potjecao je iz stare katoličke zajednice kosovskih Hrvata, u kojoj su obiteljski život, župa i franjevačka prisutnost čuvali vjeru kroz česta politička i društvena previranja.
U Red manje braće stupio je 23. rujna 1896. i primio redovničko ime Alojzije. Filozofiju je studirao u Skadru, važnom središtu katoličkoga života u sjevernoj Albaniji, a teologiju u Bologni i Parmi. Doživotne redovničke zavjete položio je 8. prosinca 1901. Za svećenika je zaređen 20. travnja 1902. u Parmi. Nakon školovanja u Italiji vratio se na područje Kosova i sjeverne Albanije, gdje je mogao služiti vjernicima različitih jezika i narodnosti.
Od 1907. djelovao je kao župnik u Bazu u sjevernoj Albaniji, a potom u Đakovici na zapadu Kosova. Od 1911. do 1913. služio je u Peći i Glođanama. Njegova pastoralna područja bila su raspršena, a stanovništvo katoličko, pravoslavno i muslimansko. Župnička služba tražila je putovanja, poučavanje vjere, dijeljenje sakramenata i prisutnost uz male zajednice koje su živjele daleko od većih crkvenih središta.
Prvi balkanski rat počeo je 1912. i brzo zahvatio krajeve u kojima je djelovao. Vojne operacije, promjene vlasti i međuetničko nasilje posebno su pogađali civile. Srpske i crnogorske postrojbe počinile su zločine nad albanskim i drugim nesrpskim stanovništvom Kosova i Albanije, među muslimanima i katolicima. U takvim je okolnostima fra Alojzije kao župnik u Glođanama ustao protiv prisilnoga prevođenja muslimana na pravoslavlje. Njegov otpor nasilju nije bio politička borba za vlast, nego obrana savjesti i prava čovjeka da vjeru ne prihvaća pod prijetnjom oružja.
Uhićen je dok je na katoličkom groblju ispovijedao vjernike uoči Uskrsa. Vojnici su ga najprije odveli u Peć, a zatim u zatvor u Đakovici. Ondje su ga nekoliko dana tukli i mučili. Potom se vraćao prema svojoj župi. Dana 7. ožujka 1913. crnogorski su ga vojnici zaustavili u blizini sela Janosh na Kosovu.
Od njega su tražili da se odrekne katoličke vjere i franjevačkoga reda te prijeđe na pravoslavlje. Fra Alojzije je to odbio. Skinuli su mu franjevački habit i ustrijelili ga s pet puščanih hitaca. Njegovo je tijelo odmah pokopano na mjestu smrti. Nekoliko tjedana poslije tijelo je pronađeno i preneseno u crkvu u Zjumu, odnosno Zymu, na jugozapadu Kosova. Crkva je njegovu smrt poslije priznala kao mučeništvo iz mržnje prema katoličkoj vjeri.
Palićevo se mučeništvo dogodilo na početku niza progona koji su tijekom 20. stoljeća obilježili katoličke zajednice u Albaniji i na Kosovu. Njegov slučaj povezan je u crkvenom postupku s drugim svećenicima, redovnicima i laicima ubijenima između 1913. i 1974. Postupak za njihovo proglašenje blaženima otvoren je u Skadarskoj biskupiji 10. studenoga 2002. Istraga je obuhvatila okolnosti njihove smrti i svjedočanstva o ustrajnosti u vjeri.
Sjećanje na fra Alojzija sačuvalo se i među Hrvatima s Kosova. Godine 2016. o njemu je snimljen dokumentarni film »Svete vjere mučenici: hrvatski blaženici iz Janjeva i Vrnavokola«, koji je režirao i napisao Božo Vodopija. Film ga je smjestio uz druge hrvatske katoličke svjedoke s Kosova, među kojima su franjevac Serafin Kodić Glasnović iz Janjeva i svećenik Anton Muzić iz Vrnavokola, proglašeni blaženima iste godine u Skadru.
Papa Franjo odobrio je njegovo štovanje kao mučenika, a Alojzije Palić proglašen je blaženim 16. studenoga 2024. u katedrali svetoga Stjepana u Skadru. Obred je u papino ime predvodio kardinal Marcello Semeraro, prefekt Dikasterija za kauze svetaca. Istoga je dana blaženim proglašen albanski svećenik i mučenik Gjon Gazulli, ubijen 1927.; riječ je o drugoj osobi i zasebnom svjedočanstvu mučeništva.
Palićev život povezuje Janjevo, franjevačku formaciju u Albaniji i Italiji te župe zapadnoga Kosova. Njegova smrt 1913. svjedoči o nasilju prvoga balkanskog rata, ali i o svećeniku koji nije pristao podržati prisilu nad pripadnicima druge vjere. Spomendan blaženoga Alojzija Palića slavi se 14. travnja.
