Blaženi Aleksandar Haleški
- Slavi se
- 21. kolovoza
Blaženi Aleksandar Haleški bio je engleski skolastički teolog, franjevac i prvi franjevački profesor teologije u Parizu. Rodio se između 1180. i 1186. u Halesu, današnjem Halesowenu. Nakon početnoga školovanja u Engleskoj otišao je u Pariz, gdje je studirao filozofiju i teologiju te postao jednim od vodećih profesora Sveučilišta.
Kao sveučilišni učitelj stekao je velik ugled. Za sukoba Sveučilišta s kraljicom Blankom Kastiljskom i papinskim legatom 1229. povukao se s profesorima i studentima u Angers. Od 1230. do 1231. u Rimu je zastupao interese Sveučilišta, a potom je boravio u Engleskoj. Bio je kanonik londonske crkve svetoga Pavla i Lichfielda te arhiđakon u Coventryju. Djelovao je i kao posrednik između engleskoga kralja Henrika III. i francuskoga kralja Ljudevita IX.
Oko 1236. ili 1237., na vrhuncu akademskoga ugleda, odrekao se crkvenih prihoda i stupio u franjevački red. Time je postao prvi franjevac koji je zadržao teološku katedru na Pariškome sveučilištu. Njegov je ulazak postavio temelj franjevačkoj teološkoj školi. Među učenicima mu je bio sveti Bonaventura, koji ga je nazivao ocem i učiteljem.
Aleksandar je sudjelovao i u životu reda. S Jeanom de la Rochelleom pridonio je oblikovanju tumačenja Pravila manje braće te se uključio u rješavanje unutarnjih teškoća. Zbog razboritosti su mu povjeravani sporovi u kojima je trebao prosuditi pravedno, neovisno o vlastitoj redovničkoj pripadnosti. Sudjelovao je i na Prvome lionskom saboru 1245.
Njegovo ime nosi opsežna Summa fratris Alexandri. Aleksandar ju je zamislio i započeo, ali su je dovršili njegovi učenici, pa se ne smije smatrati isključivo njegovim djelom. Samostalnija su mu djela komentar četiriju knjiga Sentencija Petra Lombardskoga i disputirana pitanja. Sentencije je uveo kao temeljni priručnik u teološku nastavu, a njegov su primjer slijedili veliki skolastički učitelji.
Poznavao je Aristotelovu filozofiju i arapske komentatore te pridonio razvoju visoke skolastike. Zbog učenosti je nazvan Doctor irrefragabilis, Neoborivi naučitelj. Umro je 21. kolovoza 1245. u Parizu, možda tijekom epidemije. Franjevački ga martirologij časti kao blaženika, ali lokalni izvori ne dokumentiraju formalni čin beatifikacije. Spomendan mu je 21. kolovoza.
Aleksandra Haleškoga ne treba miješati s papom Aleksandrom I., Aleksandrom Carigradskim ni drugim biskupima i mučenicima toga imena. Njega određuju Hales, pariška katedra, franjevački red i presudan doprinos skolastičkoj teologiji.
