Blaženi Albert iz Sarteana
Blaženi Albert iz Sarteana, poznat i kao Alberto Berdini ili Bertini, bio je talijanski franjevac, propovjednik i papinski izaslanik u 15. stoljeću. Izvorni oblik „Sarziano” iskrivljeno je ime toskanskoga mjesta Sarteano. Godina njegova rođenja nije posve usklađena: jedan izvor navodi 1384., a drugi 1385.
Albert je potjecao iz ugledne obitelji. S petnaest godina povjeren je franjevcima kako bi se kod njih školovao. Među njegovim je učiteljima bio Bartolomej iz Pise, poznati franjevački pisac. Albert se istaknuo darovitošću, ali životopis jednako naglašava njegovu poniznost i pobožnost. Oko dvadesete godine zatražio je franjevački habit i pristupio Prvomu redu.
Nakon svećeničkoga ređenja nastavio je studij. Stekao je veliko znanje latinskoga i grčkoga jezika te teologije. Njegova učenost nije ostala zatvorena u školi. Posvetio se propovijedanju u razdoblju dubokih političkih i crkvenih podjela: talijanski su se gradovi sukobljavali, gvelfi i gibelini borili za prevlast, a papinstvo još osjećalo posljedice raskola i djelovanja protupapa. Napredovanje Osmanlija prema zapadu dodatno je pojačavalo nesigurnost.
Albert je propovijedao snažno i izravno, osuđujući nasilje, raskalašenost i nepravednost svojega vremena. Životopis govori o mnoštvima od više desetaka tisuća slušatelja, brojnim obraćenjima i pomirenjima zavađenih skupina. Takve brojke i opisi pripadaju hagiografskomu prikazu njegova utjecaja, ali potvrđena jezgra ostaje ugled vrlo sposobna propovjednika koji je djelovao na pomirenju i obnovi kršćanskoga života.
Njegova strogost u propovijedi nije isključivala blagost prema pojedincu. U Veneciji mu se obratio čovjek koji je želio promijeniti život, ali je smatrao da se ne može osloboditi svojih poroka. Albert mu je savjetovao da svakodnevno sudjeluje na misi i daje milostinju. Prema predaji čovjek se nakon nekoliko dana vratio, iskreno ispovjedio i započeo drukčiji život. Zgoda pokazuje način na koji je Albert opću propovijed povezivao s jednostavnim i ostvarivim duhovnim koracima.
Papa Eugen IV. prepoznao je njegovu sposobnost govora i pregovaranja te ga poslao kao svojega izaslanika. Albert je djelovao u Grčkoj, a zatim i u Egiptu, Armeniji, Etiopiji i Indiji. Izvori ne donose podroban raspored tih putovanja ni rezultate svake misije, pa nije moguće rekonstruirati cjelovitu diplomatsku djelatnost. Ipak, širok zemljopisni raspon poslanstava svjedoči o povjerenju koje mu je papa iskazao i o njegovoj ulozi u crkvenim odnosima između Zapada i istočnih kršćanskih sredina.
Albert je tijekom života obnašao i više službi u franjevačkome redu. Pripadao je opservantskomu pokretu koji je nastojao obnoviti vjernije življenje franjevačkoga siromaštva i discipline. Njegova učenost, propovjedništvo i papinska poslanstva tako su bila ukorijenjena u redovničkom životu, a ne u svjetovnoj diplomatskoj karijeri.
Umro je 15. kolovoza 1450., na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Predaja kaže da je sveti Ivan Kapistran u viđenju ugledao njegovu dušu kako odlazi u nebo. Ta pojedinost pripada pobožnoj predaji, ne provjerljivomu povijesnom izvještaju.
Albert se u pučkoj pobožnosti naziva blaženim, ali raspoloživi životopis izričito navodi da taj kult nije formalno potvrdila Sveta Stolica. Zaseban liturgijski spomendan nije potvrđen. Dan smrti, 15. kolovoza, ne smije se automatski proglasiti njegovim spomendanom jer toga dana cijela Crkva slavi Uznesenje Blažene Djevice Marije.
Blaženoga Alberta iz Sarteana ne treba miješati s blaženim Albertom iz Siene, Albertom iz Bergama, Albertom iz Trapanija ili drugim svecima i blaženicima istoga imena. Sarteano u Toskani, franjevački red, propovjednička služba i poslanstva pape Eugena IV. jasno određuju njegov identitet.
