Sveti Anzelmo
- Životni vijek
- (1033. – 21. travnja 1109.)
- Slavi se
- 21. travnja
Priča o svetom Anzelmu
Ravnodušan prema vjeri u mladosti, Anzelmo je postao jedan od najvećih teologa i vođa Crkve. Dobio je naslov „otac skolastike” zbog svojega nastojanja da uz pomoć razuma raščlani i rasvijetli istine vjere.
S petnaest godina sveti Anzelmo želio je stupiti u samostan, ali mu to nije bilo dopušteno zbog protivljenja njegova oca. Dvanaest godina poslije, nakon nemarne nezainteresiranosti za vjeru i godina svjetovnoga života, napokon je ostvario svoju želju da postane redovnik. Ušao je u samostan u Becu u Normandiji, tri godine poslije bio je izabran za priora, a petnaest godina kasnije jednoglasno je izabran za opata.
Smatran izvornim i samostalnim misliocem, Anzelmo je bio cijenjen zbog svoje strpljivosti, blagosti i učiteljskoga dara. Pod njegovim vodstvom opatija u Becu postala je samostanska škola, utjecajna u filozofskim i teološkim studijima.
Tijekom tih godina, na molbu zajednice, Anzelmo je počeo objavljivati svoja teološka djela, usporediva s onima svetoga Augustina. Njegovo najpoznatije djelo jest knjiga Cur Deus Homo („Zašto je Bog postao čovjek”).
Protiv svoje volje Anzelmo je 1093., u dobi od 60 godina, imenovan canterburyjskim nadbiskupom. Njegovu je imenovanju isprva protivio engleski kralj Vilim Rufus, a poslije ga prihvatio. Rufus je uporno odbijao surađivati u nastojanjima oko obnove Crkve.
Sveti Anzelmo na kraju je otišao u dragovoljno progonstvo sve do Rufusove smrti 1100. godine. Tada ga je u Englesku pozvao Rufusov brat i nasljednik Henrik I. Neustrašivo se ne slažući s Henrikom zbog kraljeva ustrajavanja da imenuje engleske biskupe, Anzelmo je proveo još tri godine u progonstvu u Rimu.
Njegova briga i zauzetost protezale su se i na najsiromašnije ljude. Protiveći se trgovini robljem, Anzelmo je na narodnom vijeću u Westminsteru ishodio donošenje odluke kojom se zabranjuje prodaja ljudskih bića.
Razmišljanje
Kao i svaki istinski Kristov sljedbenik, sveti Anzelmo morao je nositi svoj križ, osobito u obliku protivljenja i sukoba s onima koji su imali političku vlast. Premda je osobno bio blag i nježan čovjek i ljubitelj mira, nije uzmicao pred sukobom i progonstvom kada su načela bila na kocki.
Kliknite ovdje za citate nekih od naših omiljenih svetaca!
