Sveta Marija Magdalena de’ Pazzi

Život svete Marije Magdalene de’ Pazzi

Mistična ekstaza uzdignuće je duha k Bogu tako da je osoba svjesna toga sjedinjenja s Bogom dok su i unutarnja i vanjska osjetila odvojena od osjetilnoga svijeta. Marija Magdalena de’ Pazzi bila je tako obilno obdarena tim posebnim Božjim darom da je nazivaju „sveticom ekstaze“.

Katarina de’ Pazzi rodila se 1566. u plemićkoj obitelji u Firenci. Uobičajeni tijek života bio bi da se dobro uda i uživa u blagostanju, ali Katarina je izabrala poći vlastitim putem. S 9 godina naučila je meditirati od obiteljskoga ispovjednika. Prvu je pričest primila s tada vrlo ranih 10 godina, a mjesec dana poslije zavjetovala je djevičanstvo. Sa 16 godina Katarina je ušla u karmelićanski samostan u Firenci jer je ondje mogla svakodnevno primati pričest.

Katarina je uzela ime Marija Magdalena i bila je novakinja već godinu dana kad se teško razboljela. Činilo se da je smrt blizu, pa su joj poglavarice dopustile da u privatnom obredu, ležeći na postelji u kapelici, položi redovničke zavjete. Odmah nakon toga Marija Magdalena pala je u ekstazu koja je trajala oko dva sata. To se ponavljalo nakon pričesti tijekom sljedećih 40 jutara. Te su ekstaze bile bogata iskustva sjedinjenja s Bogom i sadržavale su čudesne uvide u božanske istine.

Kao zaštitu od obmane i radi očuvanja objava, njezin je ispovjednik zamolio Mariju Magdalenu da svoja iskustva izgovara sestrama tajnicama. Tijekom sljedećih šest godina ispunjeno je pet velikih svezaka. Prve tri knjige bilježe ekstaze od svibnja 1584. do Duhovskoga tjedna sljedeće godine. Taj je tjedan bio priprava za tešku petogodišnju kušnju. Četvrta knjiga bilježi tu kušnju, a peta je zbirka pisama o reformi i obnovi. Druga knjiga, Upozorenja, zbirka je njezinih izreka koje su proizišle iz njezinih iskustava u odgoju redovnica.

Izvanredno je za ovu sveticu bilo obično. Čitala je misli drugih i pretkazivala buduće događaje. Za života se Marija Magdalena ukazala nekolicini osoba na udaljenim mjestima i ozdravila više bolesnika.

Bilo bi lako zadržati se na ekstazama i praviti se da je Marija Magdalena poznavala samo duhovne ushite. To je daleko od istine. Čini se da joj je Bog dopustio tu posebnu blizinu kako bi je pripravio za pet godina napuštenosti koje su uslijedile, kada je iskusila duhovnu suhoću. Bila je uronjena u stanje tame u kojemu nije vidjela ništa osim onoga što je u njoj i oko nje bilo strašno.

Imala je žestoke napasti i podnosila velike tjelesne patnje. Marija Magdalena de’ Pazzi umrla je 1607. u 41. godini života, a kanonizirana je 1669. Njezin se liturgijski blagdan slavi 25. svibnja.

Razmišljanje

Prisno sjedinjenje, Božji dar mističarima, svima nam doziva u pamet vječnu sreću sjedinjenja koju nam on želi dati. Uzrok mistične ekstaze u ovome životu jest Duh Sveti, koji djeluje po duhovnim darovima. Ekstaza nastupa zbog slabosti tijela i njegovih moći da podnese božansko prosvjetljenje; no kako se tijelo pročišćuje i jača, ekstaza se više ne javlja.

Za više o različitim vidovima ekstaze vidi Tereziju Avilsku i njezin Unutarnji dvorac te Ivana od Križa i njegovu Tamnu noć duše.

Lectio Divina: Kako sveto čitanje može preobraziti naše živote

Sveta Marija Magdalena de’ Pazzi Sveta Marija Magdalena de’ Pazzi Sveta Marija Magdalena de’ Pazzi Sveta Marija Magdalena de’ Pazzi