Sveta Marija MacKillop

Priča o Svetoj Mariji MacKillop

Kad bi Sveta Marija MacKillop danas bila živa, bila bi poznata u svakom domu. Ne zato što je tražila pozornost javnosti. Naprotiv, jednostavno je željela služiti siromasima gdje god bi ih susrela u svojoj rodnoj Australiji. No na tome je putu uspjela izazvati srdžbu nekih vrlo moćnih crkvenih ljudi. Jedan ju je čak na neko vrijeme i izopćio.

Rođena u Melbourneu 1842. godine, od roditelja doseljenih iz Škotske, Marija MacKillop odrasla je u obitelji koja se neprestano borila s novčanim poteškoćama. Kao mladu ženu privlačio ju je redovnički život, ali nije mogla pronaći postojeću družbu sestara koja bi odgovarala onome na što se osjećala pozvanom. Godine 1860. upoznala je oca Juliana Woodsa, koji je postao njezin duhovni vođa. Zajedno su osnovali novu zajednicu žena — Sestre svetoga Josipa Presvetoga Srca, poznate i kao jozefitkinje. Članice te zajednice trebale su voditi škole, osobito za siromašnu djecu, kao i sirotišta te se baviti drugim djelima milosrđa.

Kako je družba rasla, tako su rasle i poteškoće Marije MacKillop. Njezin prijatelj svećenik pokazao se nepouzdanim na više načina te mu je oduzeta odgovornost za vođenje sestara. U međuvremenu je Marija imala potporu nekih mjesnih biskupa dok su ona i njezine sestre obavljale svoje djelo. No biskup u Južnoj Australiji, već u poodmakloj dobi i oslanjajući se na tuđe savjete, nakratko je izopćio Mariju — optuživši je za neposluh — te oslobodio 50 njezinih sestara njihovih zavjeta. Uistinu, biskupov spor ticao se moći i pitanja tko nad kim ima vlast. Na koncu je opozvao svoju odluku o izopćenju.

Marija MacKillop ustrajala je u tome da njezinom družbom treba upravljati izabrana vrhovna poglavarica odgovorna Rimu, a ne mjesnom biskupu. Bilo je i sporova oko toga smije li družba posjedovati imovinu. Na kraju se pokazalo da je Rim Mariji bio najbolji izvor potpore. Nakon duga čekanja, službeno odobrenje družbe — i načina na koji će njome biti upravljano — stiglo je od pape Leona XIII.

Unatoč svojim poteškoćama s crkvenim vlastima, Marija MacKillop i njezine sestre uspjele su pružati društvene usluge kakve je malo koja, ako ijedna, državna ustanova u Australiji mogla ponuditi. Služile su i protestantima i katolicima. Djelovale su među Aboridžinima. Poučavale su u školama i sirotištima te služile neudanim majkama.

Novac, zapravo njegov nedostatak, bio je trajna briga. No sestre koje su prosile od vrata do vrata jačale su se vjerom i uvjerenjem da su njihove borbe prilike da se još više približe Bogu.

Kad se Marija MacKillop približavala kraju svoga života, družba je cvjetala. Umrla je 1909. godine u dobi od 67 godina. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 1995. godine. Godine 2010., kada ju je papa Benedikt XVI. proglasio svetom, postala je prvom australskom sveticom. Njezin se liturgijski blagdan slavi 8. kolovoza.

Razmišljanje

Priče mnogih utemeljiteljica redovničkih zajednica i pripovijesti o prvim danima tih zajednica mogu biti vrlo zanimljive za čitanje. Te su žene bile predane i snažne te su se borile za one kojima su služile. Zahvalimo Gospodinu što je podigao takve divne primjere vjere.

Kliknite ovdje za više o Svetoj Mariji MacKillop!